Kako piše Slobodna Dalmacija, u siječnju 2015. cijena sirove nafte na svjetskom tržištu dosegnula je rekordno nisku cijenu od 50 dolara za barel, ali i niže od toga, pa ostaje za čuditi, da u tom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska nije uvezla ni jedan barel nafte! No, prema statistici DZS-a, začuđujuće je i to što je uvoz potpuno izostao ne samo u siječnju, već i u studenom i prosincu prošle godine. Kako piše Slobodna Dalmacija, tek je u veljači ponovno potekla uvozna nafta domaćim cjevovodima te je ušlo 238 tisuća tog energenta. "Kada se ima u vidu da Hrvatska 80% godišnjih potreba za naftom namiruje iz uvoza, jasno je da uvozna nafta ne može biti zamijenjena onom iz vlastitih izvora, nego se dogodio ozbiljan poremećaj s posljedicama za čitavo gospodarstvo", piše Slobodna Dalmacija. Za prof. dr. sc. Igora Dekanića, smanjenje domaćih potreba za naftom posljedica je deindustrijalizacije i smanjenje javne potrošnje. "Kada, primjerice, govorimo o velikim potrošačima, industriji, onda se, osim propasti dobrog dijela industrije, može raditi i o prelasku onoga što je od nje ostalo s nafte na neko drugo pogonsko gorivo. Kod malih potrošača također se smanjuje potrošnja naftnih derivata jer automobili prelaze na racionalniju potrošnju ili, u puno manjem ospegu, na drugo pogonsko gorivo. Dodajmo tome recesiju i smanjenu potrošnju građana u cjelini, dolazimo do toga kako je pad uvoza nafte logična posljedica općeg stanja u zemlji", ocjenjuje prof. dr. sc. Dekanić za Slobodnu Dalmaciju. 
"Uz potrošnjuiz zaliha, tu je i uvoz naftnih derivata, koji ne bilježi oscilacije kao uvoz sirove nafte", kaže Dekanić. 
Istraživanje koje je proveo Oxford Economics pokazalo je da bi u slučaju pada i zadržavanja cijena nafte na razinu od 40 dolara za barel, pozitivan učinak na rast BDP-a Hrvatske bio oko 0,8%, navode u analizi.