Iako je ministar financija Linić povećanje trošarina sredinom srpnja pravdao time da su one među najnižima u Europskoj uniji, podaci Večernjaka to su demantirali. Iduće godine povećanje trošarina na goriva u proračun bi trebalo donijeti 230 milijuna kuna. Podaci Europske unije prije posljednjeg povećanja trošarina u srpnju kažu da je čak 11 zemalja imalo manje porezno opterećenje na benzine. U Hrvatskoj je udio poreza i trošarina u maloprodajnoj cijeni benzina bio 51%, a u većini zemalja nove Europe to je bilo manje. U Poljskoj i Estoniji bilo je to 48%, najmanji udio poreza imala je Rumunjska (44%), a najveći Nizozemska (60%), dok je prosjek EU iznosio 56%. Nakon povećanja trošarina Hrvatska će premašiti taj prosjek i po udjelu trošarina smjestiti se među bogate zemlje. Ako se iznos trošarina koje vozači plaćaju stavi u kontekst njihovih primanja i PDV-a jasno je da su ta davanja među najvećima u Europi. Rast trošarina kompenziran je padom trgovačkih marži pa je primjerice OMV, treći lanac benzinskih crpki zabilježio samo 1% rast dobiti prije oporezivanja.