Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka potpisale su jučer u Luksemburgu memorandum o razumijevanju o spremnosti i solidarnosti u sektoru električne energije jer opasnost od nestanka struje postaje sve realnija u svjetlu opskrbe energijom koja dolazi iz Rusije, a nje je sve manje, uglavnom zbog sankcija i tehničkih poteškoća. 

Sporazum, koji je Euractiv vidio, glasi da potpisnici "žele potvrditi svoju namjeru da održavaju i ojačaju suradnju u planiranju rizika u sektoru opskrbe električnom energijom". Kako bi se olakšale i održale kontakt, zemlje imaju za cilj "okupiti relevantne predstavnike ministarstava i stručnjaka iz područja električne energije kako bi se pripremile za situaciju u kojoj je električna energija toliko rijetka da se "možda neće riješiti mjerama na tržištu", stoji u sporazumu. 

Ovi će sporazumi stvoriti još jednu radnu skupinu, gdje se očekuje da će zemlje redovito slati svoje stručnjake na sastanke na razini radne razine kako bi razgovarali o sigurnosti situacije u opskrbi na nacionalnoj i regionalnoj razini . Čak bi se i kontaktirani podaci relevantnog osoblja trebali razmijeniti prema sporazumu, u kojem bi se relevantno slovačko tijelo imalo, na primjer, telefonski broj Klaus Müllera, šefa njemačke savezne mrežne agencije, piše Euractiv. U slučaju neposredne krize relevantna ministarstva pogođenih zemalja namjeravaju jedni druge obavijestiti o situaciji, mjerama koje su poduzete i planirale na nacionalnoj razini, te mogućim regionalnim mjerama. 

Mjere i naknada među državama

Mjere koje se spominju u slučaju krize uključuju prekogranično korištenje rezervnih kapaciteta i fleksibilnih opterećenja, nadzor kratkoročne sigurnosti opskrbe električnom energijom, razmjenu informacija o štednji energije prema javnosti, podršci s nabavom opremom, razmjenu znanja, upotreba mobilnih generatora energije i razmjena informacija o planovima prekida opskrbe. Zemlje su se složile da suradnja nadilazi „postojeća pravila i mjere za pomoć internim operatorima prijenosnog sustava", a postavlja se i pitanje naknade za te usluge. 

Zemlje bi radile na "postizanju financijskog aranžmana za pravila za fer i odgovarajuću naknadu između zemalja.", stoji u MUO. To bi pokrivalo barem troškove podrške i pružene električne energije, kao i "ostale razumne troškove", poput pravnih i namirnih troškova. 

Njemačka je već ojačala svoju rezervnu flotu elektrana na ugljen kako bi se pripremila za najgore, dok se Austrija povukla iz planiranog napuštanja ugljena iz 2020.. Njemačka je lani 15% eleketrične energije dobivala iz ugljena, a udio ove godine bit će nešto niži jer su cijene ugljena porasle. U slučaju potrebe radit će oko 6,9 GW kapaciteta na kameni ugljen, 1,9 GW na lignit i 1,6 GW na mazut. Krajem godine Njemečka će ugasiti preostale svoje nuklearne reaktore. U Hrvatskoj se o potencijalnoj krizi u sektoru električne energije uopće ne govori.