Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike, u srpnju ove godine ostvaren je godišnji pad proizvodnje električne energije (neto -12,5 %) čime je nastavljen trend pada koji je započet u svibnju ove godine, pokazuje upravo objavljena analiza HGK. Uz srpanjski pad proizvodnje električne energije i ekstremne klimatske uvjete, potrebe za električnom energijom nadoknađene su povećanim uvozom električne energije (33,5 % više u odnosu na srpanj prošle godine). Tako je u srpnju ove godine (1.004 GWh) po prvi puta unazad nekoliko godina (podaci dostupni od listopada 2009. godine), uvezeno više od 1.000 GWh električne energije. Na kumulativnoj razini bilježe se ista kretanja, odnosno u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi se godišnji pad proizvodnje električne energije (neto -10,2 %) i rast uvoza (17,1 %). 
Takva kretanja značajnim dijelom su rezultat klimatskih prilika (ekstremne vrućine praćene sušom), dok su strukturno najvećim dijelom rezultat smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (udio oko 65 %) kod kojih se bilježi pad od 14 % u odnosu na isto razdoblje lani. Pored toga pad proizvodnje se bilježi i kod termoelektrana kao i rast kod vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora“. Rast proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora koja čini samo oko 7,6% ukupne proizvodnje u skladu je sa strategijom „Europa 2020“ kojoj je cilj da 20% energije čini ona iz obnovljivih izvora. 
Proizvodnja sirove nafte bilježi trend godišnjeg rasta još od kraja prošle godine, a u srpnju ove godine proizvedeno je 50.000 t ili oko 16% više sirove nafte u odnosu na isti mjesec lani. U srpnju ove godine proizvedeno je 313.000 t naftnih derivata, što je manje za oko 10% u odnosu na isti mjesec lani, čime je prekinut uzlazni trend godišnjeg rasta koji je trajao od ožujka ove godine. Na kumulativnoj razini bilježi se pad proizvodnje, odnosno u prvih sedam mjeseci proizvedeno je 6,4 % manje naftnih derivata (djelomično kao rezultat privremenog zatvaranja pogona Sisačke rafinerije), ali je uvezeno 16,6 % više u odnosu na isto razdoblje lani. U posljednjih nekoliko godina trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije, oscilira oko iste razine. No, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju su nepovoljnije, s obzirom da je ta proizvodnja u 2014. godini oko 30% manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte uz gotovo konstantan pad u 2014. godini oko 46% manji u odnosu na 2009. godinu. U ovoj godini bilježi se pad proizvodnje naftnih derivata uz povećanje uvoza istih, pokazuju podaci HGK.