Vlada je na današnjoj sjednici predstavila novi investicijski ciklus koji bi u 2012. trebao značiti 2,4 milijarde eura više u energetici, uređenju cesta, voda i željeznica; 1,8 milijarde trebale bi uložiti državne tvrtke, a 600 milijuna eura očekuju se iz privatnog sektora kroz javno-privatno partnerstvo. HEP je sa 280 milijuna iznos za investicije navukao na 430 milijuna, piše T portal. HEP će imati najviše posla sa sustavom prijenosa električne energije koji je star i neekonomičan. 'HEP ima snage sam za sebe i on treba šest do 18 mjeseci za pokretanje velikih projekata kao što su Plomin, Ernestinovo i Ombla. Ombli još nedostaje dokumentacija za zemljište', rekao nam je izvor u Ministarstvu gospodarstva. Ipak, najveći iznos odlazi na 'male projekte' kao što su izgradnja trafostanica, dalekovoda, zamjena drvenih stupova betonskim, uštede u mreži, prijenos i distribucija, sanacija itd. 'To su stotine malih projekata koji, kad se zbroje, HEP koštaju 430 milijuna eura! Oni se brzo mogu realizirati. Plan je bio 280 milijuna, a ovo je potencijali', kažu u MINGO. Projekt koji će Ministarstvo gospodarstva predstaviti za 60 dana i u koji se polažu velike nade jest 'multinamjenski projekt na Savi'. Radi se o urbanističkom planu izlaska Zagreba na Savu ili kako ga je nazvao izvor iz Ministarstva - 'Zagreb na Seini'. Korito Save trebalo bi postati brzoprotočno, jer bi se na obalama smjestio važan dio Zagreba. 'Bio bi to projekt koji je ekološki, energetski i urbanistički bio nevjerojatno važan!' Od javno-privatnog partnerstva očekuje se također injekcija od 600 milijuna eura u investicijski ciklus. U tom pogledu najvažnija je energetska učinkovitost i ministarstvo će od vlasnika privatnih stanova tražiti da bez ikakve novčane naknade, u sustavu kroz uštedu od 6 do 10 godina po sadašnjoj cijeni režija, naprave nove fasade, novu stolariju i instalacije. Nakon što se to isplati samo po sebi, građani bi imali nižu cijenu potrošnje energije po kvadratu. 'Čak 40% ukupne potrošnje energije troši se u zgradarstvu, ostalo je na industriju i automobile. Od tih 40%, u 80% zgrada starijih od 10-ak godina je 60% energije koja se troši nepotrebno! Grijemo polja, ulice i hodnike. U odnosu na sadašnje standarde EU, mi gubimo 60% energije u 80% zgrada. To je ogroman zahvat koji se plaća sam u sebi. Mi ga plaćamo tako što plaćamo preskupe režije', objasnili su T portalu iz ministarstva. Ministarstvo će javne ustanove kao što su škole, bolnice i ostalo već ove godine nastojati učiniti energetski učinkovitijim. Tako će se stanje u školama snimiti prije ljeta kako bi do početka školske godine sve bilo spremno za manju potrošnju energije. Kako bi javno-privatna partnerstva bila moguća na tom polju, država će ubrzati izdavanje certifikata tvrtkama koje imaju osposobljene ljude za ugradnju instalacija kako bi zgrada bila energetski učinkovitija. Za sada navodno samo dvije tvrtke u zemlji imaju certifikat, odnosno monopol, na tu djelatnost.