Hrvatska nema dovoljno svoje nafte i plina i ima smisla tražiti ugljikovodike u Jadranu ali uz poštivanje najboljih industrijskih i ekoloških standarda, zaključili su naftni stručnjaci Davor Štern, Pavle Uroda, Željko Belošić i Zdenko Dvoršak na panel diskusiji u sklopu Studentske energetske konferencije koja se od srijede do petka održava na Rudarsko geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu u organizaciji studentske udruge SPE.ZG. Belošić je istaknuo da je Hrvatska energetski siromašna zemlja koja nema dovoljno ugljikovodika na svom teritoriju te je u poziciji kupovati ih u inozemstvu ili pokušati osnažiti vlastite rezerve. Proizvodne platforme na Sjevernom Jadranu nisu zabilježile niti jedan ekološki incident a u Hrvatskoj su se u eksploataciji dogodila samo dva incidenta, oba na kopnu. "Tehnologija koja se koristi u offshore istraživanjima je vrhunska ali problematičan može biti ljudski faktor, jer ljudi su ti koji donose odluke a u rizičnim situacijama odluke se donose u minutama, sekundama. Menadžment vrši pritisak da se štedi vrijeme i novac, jer svaki sat upotrebe opreme jako puno košta pa se događa da se ne ispoštuju baš sve sigurnosne procedure", kazao je Belošić. Dvorščak je konstatirao da svaka ozbiljna kompanija ustanovljava risk menadžement a na Jadranu se događa da veće zagađenje mora dolazi s kopna. Pavle Uroda je upozorio da Jadran ima uglavnom kamene obale, a tehnologija za čišćenje razlivenih ugljikovodika s takve obale ne postoji. "Jadran je najveća vrijednost ove zemlje, zbog toga što je veza sa svijetom, zbog turizma, ribarstva, kulture i jamči opstanak pola populacije naše zemlje. Slažem se da se velik dio prijetnji pri istraživanju i eksploataciji može eliminirati, ali ne i sve", rekao je Uroda naglasivši da bi svi gradovi i općine imale koristi od pronađenih energenata. Davor Štern je priznao da ljudski faktor ima odgovornost pri incidentima, podsjećajući na izlijevanje nafte u Meksičkom zaljevu i eksploziju u Černobilu. "Hrvatska je otvorila vrata mogućnosti istraživanja nafte i plina u Jadranu, sada Crna Gora i Albanija kreću u te aktivnosti a morske struje duž naše obale dolaze s juga. Njihove istražne aktivnosti ne možemo kontrolirati, pa ispada da svoju sudbinu stavljamo u njihove ruke a ne možemo im zamjerati jer smo i sami namjeravali raditi isto", kazao je Štern.