Gospodarstvenici sa Zapada pozorno prate pregovore o iranskom atomskom programu. U slučaju dogovora,kako komentira Deutsche Welle, došlo bi do ublažavanja sankcija. Njemačkim tvrtkama smiješe se unosni poslovni ugovori.  Proizvodi američkog koncerna Apple prodaju se, bez obzira na sankcije, od sredine 2013. godine u Iranu. I to uz službeni blagoslov američke vlade. "Da je jedna njemačka tvrtka željela na iranskom tržištu prodavati uređaje, ne bi joj to bilo odobreno jer bi oni dobili oznaku "Dual-Use", kaže Helene Rang, voditeljica poslova Udruženja za Bliski i Srednji Istok u intervjuu za Deutsche Welle. "Dual-Use" je oznaka za uređaje koji se mogu koristiti kako u civilne tako i u vojne svrhe, što je slučaj s mobilnim telefonima ili računalima. Zbog iranskog atomskog programa međunarodna zajednica je ovoj zemlji sve više pooštravala sankcije. Zabranjen je prije svega uvoz nafte iz Irana. Zamrznuto je i bankovno i financijsko poslovanje ali i izvoz strojeva, postrojenja i tehnologije kao i uređaja koji imaju dvostruku primjenu (tzv. dual-use uređaji). Svu robu, koju Njemačka izvozi, mora odobriti njemačka Kontrola izvoza. "Njemačko gospodarstvo je višestruko prekoračilo zakonske okvire koji reguliraju trgovinska ograničenja", pojašnjava Daniel Bernbeck iz njemačke Vanjskotrgovinske komore u Teheranu. Razlog tome su bliski odnosi sa Izraelom. Izrael se boji iranskog atomskog programa i zalaže za oštre sankcije. Stoga izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro kritizira izravne pregovore koji se sa Iranom vode o iranskom atomskom programu. Prije sankcija je njemačko gospodarstvo imalo sjajnu suradnju sa Iranom, prije svega tvrtke srednje veličine na području strojogradnje, petrokemije, rudarstva i trgovine na malo. Njemačka je 2006. bila drugi po važnosti gospodarski partner. Osam godina kasnije situacija je posve drukčija. Zemlja koja je najviše profitirala od uvođenja sankcija Iranu je Kina. Kinezi, Rusi i Turci popunili su praznine, nastale smanjenjem trgovinske razmjene sa zemljama Zapada. Ali za tvrtke sa Zapada sada bi se situacija mogla preokrenuti. Novi iranski predsjednik Hasan Rohani vodi Iran više u pravcu SAD-a i Europe. Od studenog 2013. godine pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta i Njemačka vode izravne pregovore sa Iranom u Beču. Međunarodna zajednica želi da Iran smanji upotrebu atomske energije. Zauzvrat je Zapad od početka pregovora olabavio sankcije i mami Iran obećavajući mu ukidanje najbolnijih sankcija. SAD su pored toga na bankovne račune Irana postupno uplatile zamrznute milijarde dolara, naplaćene prodajom iranske naft.
Iran je jedna od naftom najbogatijih zemalja. Ima i velike zalihe nafte i plina, čije kapacitete tek treba istražiti. Na mnogim mjestima koristi se zastarjela tehnika, a razlog su sankcije. Daniel Bernbeck smatra kako bi se srednjeročno mogao uspostaviti trgovinski volumen sa Iranom od 3 do 6 milijardi eura godišnje. Mnoge tvrtke već rade na brzom ulasku na iransko tržište nakon ublažavanja sankcija. U SAD-u već traju pripreme za osnivanje Američko-iranske trgovinske komore. Nedavno su mediji objavili da je potpisan predugovor vrijedan milijarde eura između američkog koncerna World Eco i iranske vlade. "SAD zloupotrjebljavaju sankcije, kako bi se udomaćile na iranskom tržištu prije konkurentskih tvrtku iz Europe", tvrdi iranski ambasador u Njemačkoj Ali Reza Sheikh Attar. Šanse su još uvijek dobre. 80 posto strojeva i postrojenja u Iranu potječe iz Njemačke. "Onog trenutka kada olabave sankcije, počinje ogroman posao s rezervnim dijelovima i materijalima. S obzirom na visoke cijene nafte, Iran bi uskoro mogao doći do velikih iznosa novca, koji bi mu omogućili velika ulaganja. Američki koncern Apple uskoro najvjerovatnije neće biti iznimka, zaključuje Deutsche Welle.