Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija iznio je najnovije podatke o tijeku programa energetske obnove zgrada javnog sektora koji ukazuju na vrlo sporu realizaciju. Prilikom prezentacije Programa u svibnju resorno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i CEI izjavili su da priželjkuju do kraja godine potpis ugovora za čak 500 zgrada, a tempo natječaja trebao je biti 10 do 20 tjedno. Za taj program na raspolaganju je bilo 200 milijuna eura.
Međutim, do sada je ugovorena energetska obnova samo pet zgrada u Varaždinu, vrijednosti 13,7 milijuna kuna. Nositelj tog  posla je slovenska tvrtka Reflex koja je osnovala hrvatsku podružnicu. S obzirom da Hrvatska nema registar zgrada javne namjene do sada prikupljeni podaci pokazuju da bi moglo biti riječ o dvije do četiri tisuće objekata, koji u 95% slučajučeva pripadaju lokalnoj i regionalnoj samoupravi. 
Čelnik CEI-a Dragan Marčinko rekao je da je do sada napravljen ukupno 221 energetski pregled koji je pokazao da je obnova 104 objekta neisplativa prema kriterijima Programa. Za 25 objekata na natječaj se nitko nije javio. 
Za energetski pregled spremna su 102 objekta. Marčinko je rekao da je ovaj tren za ugovaranje spremno još sedam objekata - četiri osnovne škole u Osijeku, za koje se čeka suglasnost lokalne samouprave, i tri objekta u Karlovcu gdje se čeka potpis ugovora. Ukupna vrijednost tih ugovora iznosi 11,5 milijuna kuna.
Najavio je da je CEI raspisao natječaj za 300 energetskih pregleda. "Ne vidimo ništa što je spremno za obnovu. Ovog trenutka radimo na pripremi za projekte koji bi u natječaj za energetsku obnovu mogli ići iduće godine. Riječ je obimnom poslu i želimo cjelovitu energetsku obnovu, a ne samo parcijalna rješenja poput samo fasade, ili samo izmjene rasvjete jer to dugoročno nema smisla", reako je Marčinko. 
Dodao je da se s ravnateljima zagrebačkih bolnica kao što su KBC Rebro i KB Sestara Milosrdnica razgovara o obnovu, a s obzirom da su objekti u vrlo lošem stanju razmatra se javno-privatno partnerstvo. S Ministarstvom financija razgovara se o izmjeni Zakona o propračunu kako ugovori o energetskoj učinkovitosti više ne bi ulazili u limite zaduživanja lokalne samouprave, koja bi u tom slučaju mogla sufinancirati projekte, za što je bilo interesa u Istri. Osim toga, Marčinko je najavio da će se raditi i na korištenju sredstava FZOEU-a.
Ukupno tridesetak tvrtki prošlo je edukaciju kako pristupiti programu, a Marčinko kaže da je poduzetnici najveći problem imaju u garancijama uštede iz koje se ti projekti u konačnici trebaju isplatiti. Za projekte prve dvije godine garantiraju banke, a gleda se projektirana, a ne stvarna ušteda. Čelnik CEI-a nema dojam da banke odbijaju kreditno pratiti poduzetnike u tim projektima već prije problem vidi u nesnalaženju kod ovakvog drugačijeg načina rada i lošeg stanja u građevinarstvu koje je mnoge tvrtke bacio na koljena. "To je program za čiju realizaciju treba puno vremena i truda, ništa se neće dogoditi preko noći, tako je i na zapadu", zaključio je Marčinko.