Premijer Zoran Milanović najavio je u nedjelju izmjene Zakona o privatizaciji Ine, o čemu je naš portal prvi pisao još u veljači prošle godine. Sadašnji zakon Hrvatskoj daje posebna prava, koja nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a i koja su trebala biti promijenjena još prije pristupanja EU. Prema izmjenama država više ne bi imala posebna prava - koja se ogledaju u "zlatnoj dionici", nego bi se postavila u ulogu regulatora, koji štiti nacionalne interese u području energetike. Naime, europsko zakonodavstvo ne dozvoljava specijalna prava u kompanijama u kojima je jedan od suvlasnika država, a to je upravo slučaj s Inom. Pravo veta u direktnoj je suprotnosti s upravljačkim pravima ostalih dioničara i načelom slobodnog kretanja kapitala u Uniji. 

U članku 10. Zakona o privatizaciji Ine, čije ukidanje se prošle godine predviđalo, stoji da Hrvatska ima određena posebna prava koja se ogledaju u posebnom pravu kontrole nad promjenama u vlasništvu, u obaveznom traženju suglasnosti od države za preuzimanje iznad određenog iznosa kapitala, kao i u pravu veta na određene odluke uprave društva. Također, ta prava osiguravaju pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju likvidacije Ine, a smatra se da sva ta prava nisu u skladu s pravnom stečevinom EU. Riječ je o pravima takozvane "zlatne dionice", a osim u Ini Hrvatska taj problem mora riješiti i u HT-u. 

Ukidanjem tog članka Hrvatska bi se odrekla prava da dok je vlasnik 25% i više dionica može MOL-u dati suglasnost za donošenje odluka i za sklapanje pravnih poslova vezanih za prodaju, odnosno zajednička ulaganje čija vrijednost prelazi vrijednost 25% imovine Ine. Pritom treba znati da je Ina po tržišnoj vrijednosti najvrjednija hrvatska kompanija s tržišnom kapitalizacijom vrijednom 42,5 milijarde kuna. 

Nadalje, za vrijeme dok je RH vlasnik 10% i više dionica Ine niti jedan drugi dioničar niti s njim povezana osoba ne može bez odobrenja Vlade postupno ili odjednom steći dionice Ine čiji ukupan nominalni iznos čini više od 10% temeljnog kapitala, odnosno nekog drugog postotka dionica koje joj daju pravo glasa u glavnoj skupštini Ine. U tom članku stoji da dok je RH vlasnik jedne ili više dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Ine, njena tijela mogu samo uz suglasnost Vlade donositi odluke kao što su prestanak društva, odricanje od dozvole ili ovlaštenja za obavljanje djelatnosti ili koncesije od interesa za RH, promjenu tvrtke ili premještanje sjedišta Ine u inozemstvo. U slučaju pokretanja postupka likvidacije nad Inom država bi se nacrtom iz 2013., kojeg je napravio predsjednik NO Ine Siniša Petrović, odrekla prava prvokupa cjelokupne, odnosno dijela imovine po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti. Je li taj nacrt i dalje aktualan nije poznato, a Jutarnji list je objavio da Europska komisija vrši pritisak na Hrvatsku da promijeni zakon, iako postoji razumijevanje da pravomoćna presuda Ivi Sanaderu komplicira stvar. Kako je sada objavljeno, izmjenama zakona osigurala bi se zaštita nacionalnih interesa u Ini, jer bi se to pitanje drugačije reguliralo i ograničila bi se mogućnost stjecanje vlasništva u kompaniji ulagačima koji nisu iz zemalja EU-a. Vlada bi mogla spriječiti takvo stjecanje dionica u Ini, ako bi ono dovelo u pitanje sigurnost opskrbe tržišta i strateške energetske interese Hrvatske i EU. Dakle, ruske kompanije ne bi mogle kupiti udio u Ina-i.