Prvi natječaj za istraživanje nafte i plina u Crnoj Gori raspisati će se u rujnu i bit će otvoren devet mjeseci, a u ponudi za istraživanje naći će se površina od 3.100 km2 kazao je u razgovoru za “Vijesti” pomoćnik ministra gospodarstva Vladan Dubljević. Područje za eksploataciju nafte i plina podijeljeno je na blokove ukupne površine oko 300 km2 i na prvom tenderu bit će 13 blokova. "Dio ovog posla bit će i promotivna kampanja tako da pripremamo i članke koji će se naći u prestižnim časopisima koji se bave istraživanjem i proizvodnjom nafte. Za sada imamo interes oko 20 kompanija iz SAD-a, Velike Britanije, Rusije, Italije, Francuske, Grčke, Norveške... Ali, kada raspišemo natječaj i uputimo pismo sa tenderskom procedurom na adrese 200 kompanija koje smo odabrali, onda možemo govoriti o ozbiljnijem interesu", rekao je Dubljević.

U fazi istraživanja nafte i plina država neće imati nikavih troškova već će cjelokupan rizik biti, kao je objasnio Dubljević, na kompaniji koja dobije taj posao. Ozbiljniji prihod od nafte i plina očekuje se 2017. godine. "Tenderska procedura će trajati 9 mjeseci. Možda se taj rok čini veliki, ali za kompaniju koja treba da riskira 200 ili 300 milijuna dolara mora se ostaviti dovoljno vremena da prikupi sve podatke u vezi sa tim poslom i da ih analizira. Za to je potrebno vrijeme. Sljedeći tenderi koji budu raspisivani imat će kraći rok jer će biti na raspolaganju više informacija", objasnio je Dubljević.

Država će, kako je planirano, od naftnih kompanija ubirati 70% njihovog profita na godišnjem nivou kroz unaprijed definirane naknade i poreze. Obavezna nepovratna naknada koja se plaća prilikom prijave na tender za dodjelu koncesije kretat će se u rasponu između 30.000 do 50.000 eura. Koncesionari će plaćati porez na dobit čija stopa iznosi 9% i posebni porez na ekstraprofit koji će se regulrati posebnim zakonom.

Druga naknada je za površinu koja se koristi za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, a plaćat će se jednom godišnje unaprijed za narednu kalendarsku godinu uz obračun kamate za nepravodobno plaćanje. Za prvih sedam godina ona će iznositi 300 eura po km2, a za osam godina i više 3.000 eura.

"Dalje, jedan od prihoda je naknada za proizvedenu naftu i plin koja će se kretati u rasponu od 5 do 12% što će ovisiti od dnevne proizvodnje", kazao je Dubljević. Koncesionari će plaćati naknadu za pokriće troškova u slučaju napuštanja ležišta. Ta naknada se treba definirati u svakom ugovoru posebno, jer će ovisti od broja blokova, ležišta i bušotina koji su obuhvaćeni pojedinačnim ugovorima. Bit će definirana i naknada za zagađenje okoliša. Kada su u pitanju porezi koncesionari će plaćati porez na dobit čija stopa iznosi devet odsto i posebni porez na ekstraprofit koji će se regulirati posebnim zakonom, a koji će iznositi 50%. Taj akt je u fazi pripreme i bit će napravljen za najviše dva mjeseca.

“Od ukupnog novca koji će država dobijati po osnovu oporezivanja nafte i plina 80% će se slivati u posebni Fond za upravljanje novcem od naftnih aktivnosti, dok će 20% ići u državni budžet za tekuću potrošnju. Cilj Fonda je da se novac raspoređuje generacijama koje dolaze, a ne da se troši za tekuću proizvodnju kako je to bilo u vrijeme ekonomskog buma 2008. i 2009. kada su se slile velike količine novca koje nijsu iskorištene na pravi način. Time se štiti rasvoj ostalih grana. U svijetu imamo primjere zemalja koje nisu iskoristile na pravi način prihod od nafte pa su uništene, poput Nigerije”, rekao je Dubljević.

Poslovanje Fonda mora biti u potpunosti transparentno tako da će se pripremiti posebni zakon o njegovom radu kojim će se definirati sve aktivnosti upravljanja novcem.

Studija Hrvatskog geološkog instituta 2009. otkrila je na području Dubrovačko-neretvanske županije značajne zalihe prirodnog plina, koji može biti povezan sa naftom. Još 60-ih godina u Buljarici kod Petrovca su rađena istražna bušenja zemljišta, ali nijsu pronađene komercijalne količine nafte. Tadašnja tehnika nije omogućavala bušenje dublje od 4.000 metara, a i cijena nafte je bila niska da bi se izvodila skupa bušenja. Sadašnja tehnika omogućava bušenja na velikim dubinama, a i cijena nafte može pokriti takve troškove. Traganje za naftom kotorski Jugopetrol je počinjao s američkim naftnim kompanijama i krajem sedamdesetih godina. Nedaleko od Budve još tada je pronađena nafta ali, opet ne i u komercijalnim količinama.

I kod Ulcinja je osamdesetih godina tražena nafta, ali bez uspjeha. Kotorski Jugopetrol je 2002. zajedno s engleskom kompanijom Remco Energy najavio nastavak istraživanja, ali ubrzo grčki Hellenic petroleum kupuje kontrolni paket akcija Jugopetrola i Vlada sa njima sklapa ugovor. Helenic i Jugopetrol su bili obavezni da prvu bušotinu počnu već potkraj 2002. godine, ali to nisu napravili. Rok je produžavan ali je ponovo prekršen, pa je ugovor raskinut. Prošle godine je pismo o namjerama za istraživanje Vladi poslalo 17 kompanija iz cijelog svijeta, a koliko ih je zaista zainteresirano bit će poznato na novom tenderu. Istraživanja nafte i prirodnog gasa i u hrvatskom dijelu Jadrana obavljana su prethodnih desetljeća. Kompanija INA i sada obavlja istraživanje lokaliteta na oko 60 km od Dubrovnika.