Ministar energetike Tomislav Ćorić govoreći u uvodu današnje Janafove naftaške konferencije, rekao je da nam slijedi teška bitka za smanjenje energetske ovisnosti u kojoj nam perspektive nisu tako loše te je najavio da će država uskoro raspisati natječaj za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida. Za namjeru istraživanja na Jadranu trebat će postići širi konsenzus, dodao je. Naime, domaća proizvodnja plina u oštrom je padu, dok proizvodnja nafte pada sporije a u podlogama za novu nacionalnu energetsku strategiju do 2030. navodi se da bi se sadašnja proizvodnja nafte sa sadašnjih 800.000 t godišnje mogla povećati čak na 1,3 milijuna tona, mahom zahvaljujući eksploataciji nafte na Jadranu. Gordana Sekulić iz Janafa rekla je da kompanija tu vidi svoju poslovnu šansu u trgovanju i transportu tom naftom. Predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević naglasio je da je Hrvatska sve reforme radila na stavkama potrošnje, a ne na segmentima koji bi otvorili prostor za nove investicije, što je pogrešno. "JANAF će ove godine zabilježiti najveći transport nafte u povijesti", najavio je predsjednik uprave Janafa koji je od 1979. do ove godine transportirao čak 230 milijuna tona nafte. 
Analitičar Eugene Lindell iz JBC Energy rekao je da će u perspektivi 2020.-2030. rafinerijski sektor u Europi biti najugroženiji oštrim padom potrošnje dizela u prijevozu osobnih vozila i to u mjeri koja se ranije nije naslućivala jer broj prodanih dizelaša rapidno pada, a EU politika okreće se snažno dekarbonizaciji prometa, mahom kroz elektromobilnost. Taj udarac bit će snažan jer u potrošnji koja iznosi 50 milijuna barela raznih goriva dnevno, prometni sektor ima udjel od 50%. Manja prodaja teškog goriva bit će i u pomorskom prometu zbog novih MARPOL-ovih pravila koja traže niskosumporna goriva. Lindell kaže da se računa da će točka preokreta u automobilskoj industriji biti pad troška baterija na cijenu od 100 USD/kWh, a to će se dogoditi iza 2030. i tada će električna vozila imati cjenovnu prednost pred konvencionalnim motorima. Ipak, on naglašava da naftna industrija do 2050. ima svijetlu budućnost usprkos promjenama, ali treba računati da će europska rafinerijska prerada koja sada radi s 84% kapaciteta 2050. raditi sa 73% kapaciteta s oštrim padom koji počinje već iza 2025. što otvara prostor na gašenje postrojenja i konsolidacije. U tom smislu očitovao se i predsjednik Uprave INA-e Sandor Fasimon koji je u više navrata tijekom panela naglasio da INA ima prevelike rafinerijske kapacitete koje će trebati smanjiti a namjera je sve segmente biznisa te vertikalno integrirane kompanije dovesti do plusa što sada nije slučaj. Ulaganje u koking postrojenje u RN Rijeka vrijedno je pola milijarde eura, a to ulaganje mora se moći isplatiti, rekao je Fasimon. Andrey Tuchnin iz NIS-a najavio je da će u trećem kvartalu 2019. s radom započeti modernizirani dijelovi RN Pančevo, koja je time riješila problem duboke prerade nafte. Nebojša Lemajić iz Transnafte kazao je da bi Srbija svoje viškove gotovih proizvoda mogla plasirati na rumunjsko tržište revitalizacijom starog produktovoda, čime im se otvara veliko tržište. Csaba Zsoter iz MOL-a rekao je da će ta tvrtka ulagati u petrokemiju i rješenja namijenjena potrošačima, s obzirom da raspolažu s velikom količinom podataka koje mogu optimalno iskoristiti.