Kako piše Slobodna Dalmacija, informacija da je švicarska kompanija Glencore dogovorila uvoz nafte vrijedan 300 milijuna dolara iz kurdistanskog dijela Iraka u Europu, privukla je pažnju svjetskih medija. New York Times piše u povodu toga da su vjerojatno odredište kurdistanske nafte Hrvatska i Izrael, gdje bi se nafta preradila za europsko tržište.
"Nemam informacija o tome, ali, načelno govoreći, ne vidim tu ništa čudno ili iznenađujuće. Ako je riječ o uvozu nafte iz Kurdistana kao provozu iz naftnog terminala u Omišlju u unutrašnjost Europe, takav potez je logičan jer se radi o najkraćem putu", komentirao je za Slobodnu Dalmaciju konzultant Davor Štern, procjenjujući da je naglašeni uvoz nafte iz Kurdistana posljedica očekivanja na svjetskom tržištu da će cijena tog energenta rasti pa se, ističe naš sugovornik, stvaraju zalihe i nastoji zaraditi na razlici cijene. Da ne bude zabune, riječ je o uvozu iz dijela Iraka koji nadzire Kurdistanska regionalna samouprava (KRG) sa sjedištem u Ebrilu, a ne iz iračkih pokrajina pod kontrolom ISIL-a. Iako se KRG prilično stabilizirao i teritorijalno zaokružio na sjeveru Iraka, na području veličine Hrvatske, još nema rafinerije, pa s iračkih nalazišta izvozi sirovu naftu, piše Slobodna Dalmacija.
"Ako je riječ o uvozu nafte iz Kurdistana radi prerade u hrvatskim rafinerijama, valja voditi računa o tome da Ina prema sadašnjoj organizaciji kompanije ni ne zna odakle se nabavlja nafta, jer o tome odlučuje MOL kao suvlasnik. No, ako je riječ o nafti iz područja pod kontrolom legalne Kurdistanske regionalne samouprave u Iraku, ni tu nema ništa sporno", kaže  Štern. Da je Hrvatska prekrcajno i prerađivačko odredište nafte iz kurdistanskog dijela Iraka, svjedoči i podatak da je hrvatski uvoz iz Iraka 2014. porastao u odnosu na prethodnu godinu za čak 600 posto, s nekih 500 tisuća eura na 30 milijuna eura. Prema pisanju "New York Timesa", nafta iz KRG-a pokazala se vrlo kvalitetnom, te iz Hrvatske i Izraela najviše odlazi prema Njemačkoj i Poljskoj.  
Kako je upozorio Davorin Štern, za ulogu Hrvatske na putu kurdistanske nafte iz nalazišta na europsko tržište presudni su potezi MOL-a. Naime, ta je kompanija među  prvima pohrlio u Kurdistan čim su se stvorili kakvi-takvi uvjeti za istraživanje i crpljenje nafte.
Procjenjuje se da MOL-ova dosadašnja ulaganju u iračkom Kurdistanu nisu manja od 100 milijuna dolara, što upućuje na uvoz nafte iz tih područja na tržišta koja pokriva mađarska kompanija na duži rok. Sve se to događa u uvjetima kada razrješenje ratne, političke i sigurnosne situacije u Iraku i Siriji, s posljedicama na Europu u vidu terorističkih napada i izbjegličkih valova, ni izdaleka nije na vidiku, zaključuje Slobodna Dalmacija.