Kao što su podaci o kretanju BDP-a za šest mjeseci već pokazali, robni izvoz je u tom razdoblju bio kategorija potražnje, koja je uz osobnu potrošnju najviše utjecala na rast gospodarstva. Prema danas objavljenim podacima DZS-a, nominalni rast izvoza u kunama iznosio je 14,5%, daleko više nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci kada je na godišnjoj razini povećan za 3,6%. Najveći utjecaj na rast izvoza u ovoj godini ima naftna industrija koja je znatno povećala i proizvodnju i izvoz. Proizvodnju je povećala za 20,2%, a vrijednost izvoza za čak 74,3%. Pri tome treba uzeti u obzir da je prosječna Brent cijena sirove nafte na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28,0%, što je dovelo i do rasta cijena izvezenih naftnih derivata. Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, točnije Italiju i BiH. Oživljena domaća potražnja i rast izvoza roba i usluga istodobno znatno potiču rast uvoza čija je vrijednost na godišnjoj razini povećana 11,2%. Pri tome najveći utjecaj na ukupan rast uvoza imaju uvoz sirove nafte, u skladu s njezinom povećanom preradom, uvoz motornih vozila, koji je dobar pokazatelj oporavka potražnje, te uvoz naftnih derivata, objavio je HGK.