Neto dobit Končara u 2019. godini iznosit će 85 - 87 mil. kuna, dok će prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznositi 2,8 mlrd. kuna. Tako dobre poslovne rezultate izdvojio je predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago, dipl. ing. na predblagdanskom godišnjem druženju čelnika vodećeg hrvatskog proizvođača energetske i elektrotehničke opreme i uređaja s predstavnicima medija.


Nepovoljno geopolitičko okruženje poslovanja 

Doduše, spomenuta dobit je nešto manja nego 2018. godine, za što su glavni razlog nepovoljna kretanja na tržištima na kojima Končar najviše posluje, a to su, osim Europske unije,  sjeverna Afrika i Bliski istok, ali i trgovinski rat SAD-a i Kine. To se na poslovanje Končara odrazilo na dva načina: s jedne strane smanjenim narudžbama (za što je dobar primjer Iran koji je sva predviđena ulaganja u energetiku usmjerio u obranu i naoružanje), a s druge strane preprekama u svjetskoj trgovini ključnim sirovinama za izradu Končarevih proizvoda (posebice bakra). 

No, i unatoč takvom nepovoljnom geopolitičkom okruženju za poslovanje tvrtke koja se bavi proizvodnjom energetske opreme iza koje ne stoji moćna država, Končar već sada ima ugovoreno više narudžbi za 2020. nego za godinu koja je na izmaku, a samo u prva tri ovogodišnja tromjesečja tvrtka je ugovorila poslove u vrijednosti većoj od 2,1 mlrd. kuna.


Velika očekivanja za narednu godinu

Zbog svega toga Končar je i dalje perjanica hrvatske industrije i energetike i jedan od vodećih domaćih izvoznika. Primjerice, u ukupnim prihodima od prodaje udio izvoza iznosi 58%, dok se procjenjuje da će izvoz ostvaren u 2019. biti za 12% veći u odnosu na 2018. godinu. Isto tako, od ukupno ugovorenih poslova procjenjuje se da će ih 62% biti ugovoreno na inozemnim tržištima. Konačno, stanje ugovorenih poslova na kraju 2019. procjenjuje se na 3,4 mlrd. kuna, što je za 10% posto više u odnosu na stanje na početku godine.

U skladu s time, za 2020. godinu planira se prihod od prodaje proizvoda i usluga na razini 3,1 mlrd. kuna, odnosno za 10% više u odnosu na 2019. Od toga bi se na domaćem tržištu trebalo ostvariti 1,2 mlrd. kuna, a na inozemnom tržištu 1,9 mlrd. kuna. Isto tako, udio izvoza trebao bi se povećati na 61%, što se očekuje da će se najvećim dijelom ostvariti na tržištima zemalja EU-a kao što su Njemačka, Švedska, Austrije, Bugarske i Mađarska, ali i u Bosni i Hercegovini i Gvineji.


Ulaganja, znanje i razvoj

Uz sve to, Končar za 2020. planira ulaganja na razini 281 mil. kuna, što će se uglavnom financirati iz vlastitih izvora. No, Končar značajno ulaže u ljudske potencijale pa tvrtka čak ima više zaposlenika s doktoratom znanosti (34) nego neka hrvatska sveučilišta, kako je to napomenuo Končarev čelnik. Uz to, neprestano se provode programi usavršavanja i unaprjeđivanja znanja zaposlenika pa bi se broj doktora znanosti u tvrtki uskoro trebao povećati, a Končar Akademiju sada polaze čak i djelatnici konkuretskih tvrtki iz cijelog svijeta. Sve su to, između ostaloga, razlozi za unatoč nepovoljnom okruženju dobre rezultate, ali i za činjenicu da je Končar nedavno prvi na svijetu dobio certifikat o sigurnosti za svoje rješenje sustava za nadzor, mjerenje i upravljanje (SCADA) pod nazivom ProzaNet.

I za kraj, valja spomenuti da je Končar i ugljično neutralna tvrtka jer je gotovo sva električna energija koja se troši na proizvodne procese jednaka energiji koju proizvede VE Pometeno brdo koju je Končar izgradio i u čijem je vlasništvu (iako je najavljena njezina prodaja HEP-u). Uz to, tvrtka Končar - Obnovljivi izvori uskoro će dovršiti gradnju SE Vis snage 3,5 MW na otoku Visu koju bi također trebao preuzeti HEP.