Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) objavilo je finalni Izvještaj o energetskom siromaštvu u Hrvatskoj, u kojem se analiziraju rezultati terenskog istraživanja provedenog u Sisačko-moslavačkoj županiji. U izvještaju je dan osvrt na hrvatsko zakonodavstvo vezano za polje energetskog siromaštva, preporuke za moguće unapređenje zakonodavstva te prijedlozi prvih koraka koje je potrebno poduzeti s ciljem suzbijanja energetskog siromaštva. Značajan je podatak iz izvješća da više od četvrtine kućanstava u Hrvatskoj kasni s plaćanjem računa za energiju. Zabrinjavajuće je i da postoji trend rasta postotka stanovnika u Hrvatskoj koji ne mogu na vrijeme platiti svoje račune za komunalne usluge (28% 2010., 30,4% 2013. u usporedbi s 10,1% u EU28). Osim toga, 29,9% hrvatskog stanovništva prijeti rizik od siromaštva ili društvene isključenosti (u usporedbi s 24,5% u EU28 2013). Za ugrožene su potrošače od trendova ukupne potrošnje energije važniji trendovi cijena energije koji konstantno rastu. 2012. najveća se promjena u potrošačkim cijenama u Hrvatskoj desila u cijenama energije i hrane. Cijene energije porasle su za 10,5% 2012., a upravo su porast cijena električne energije (16,4%) i prirodnog plina (21,3%) imali najznačajniji utjecaj na rast cijene te kategorije. 

Ukupno gledano, prema rezultatima Ankete o potrošnji u kućanstvima 9,9% osoba živjelo je u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti održavanje doma prikladno toplim tijekom najhladnijih mjeseci, 30,4% osoba živjelo je u kućanstvima koja nisu mogla platiti račune za komunalne usluge na vrijeme tijekom posljednjih 12 mjeseci, 68,4% osoba živjelo je u kućanstvima u kojima su ukupni troškovi stanovanja predstavljali velik financijski teret, dok je samo 2,1% osoba živjelo u kućanstvima u kojima ukupni trošak stanovanja nije predstavljao nikakav teret. Prema istraživanju koje je proveo UNDP Hrvatska zajedno s GfK Centrom za istraživanje tržišta 2013., skoro dvije trećine hrvatskih kućanstava troši više od 10% svojeg dohotka na troškove energije. Prema rezultatima ove ankete, najveći udio stanovništva, oko 42% troši između 10 i 20% svojeg dohotka na troškove energije. O povećanju problema tijekom zimskih mjeseci svjedoči i rezultat analize provedene u okviru projekta CENEP - 22% kućanstava živi u manjem životnom prostoru tijekom zimskih razdoblja radi uštede na grijanju. 

Idući korak koji će DOOR provesti je izrada prijedloga konkretnih mjera umanjivanja energetskog siromaštva, s razrađenim kriterijima, uštedama i potrebnim investicijama. Na toj aktivnosti surađivat će s UNDP-om Hrvatska koji provodi srodan projekt. Provedba aktivnosti rezultati kojih su uključeni u ovaj izvještaj ne bi bila moguća bez podrške Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva gospodarstva, Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija ni bez financijske podrške Europske unije kroz program Inteligentna energija za Europu, Europski socijalni fond te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ureda za udruge Vlade RH i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Na izvještaju su radili brojni volonteri.