Vlada je sa sjednice u srijedu u Sabor poslala prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji INA-e kojima se taj zakon usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije, a zainteresiranoj strani (npr. MOL-u) omogućuje se da se bez većih problema domogne više od 50% dionica INA-e. Ovim izmjenama mijenja se članak 10 kojim je RH imala ekskluzivno pravu kontrole nad promjenama u vlasništvu, kao i prava veta na određene odluke uprave društva te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine društva po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju pokretanja postupka likvidacije. Te odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU pa je Europska komisija je pokrenula postupak zbog povrede prava EU u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europskom unijom te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine. Stoga je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pristupilo izradi Nacrta Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji INA-e. Njime se predlaže izmjena članka 10. prema kojem bi stjecatelj dionica INA-e koji želi prijeći prag od 50% dionica o tome trebao obavijestiti resornog ministra te mu predati dugoročni plan upravljanja poslovanjem. Temeljem mišljenja ministra Vlada bi donijela odluku o suglasnosti za stjecanje dionica u roku od 30 dana. Ta suglasnost može biti uskraćena ili oduzeta ako Vlada ocijeni da to predstavlja ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti i iznimnu opasnost od ugroze sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom te zaštite infrastrukture. U slučaju oduzimanja suglasnosti za stjecanje dionica one trebaju biti ponuđene na otkup državi po tržišnoj cijeni a ako to ne učini država to može sudski zahtijevati. Predlaže se dodavanje članka 10a. kojim Vlada može dok god je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionica izabrati dva predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Uprave društva, bez prava glasa. Ako pak Uprava izglasa odluku "kojom se ozbiljno ugrožavaju interesi države" predstavnici će resorom ministarstvu dati prijedlog da se takva odluka preispita a ministar može ponijeti tužbu Trgovačkom sudu i prijedlog za preispitivanje privremene mjere kojom se odgađa primjena te odluke, o čemu sud mora odlučiti u roku od osam dana. Isto tako predlažu se propisane sankcije i zaštita u slučaju da uprava društva izglasa odluku kojom se ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da formalno, osim odluke Europske komisije sam proces pred sudom još uvijek nije započet te da na temelju konzultacija koje Vlada vodi s Komisijom, nakon što se spomenuti zakon usvoji u Saboru, proces neće biti pokrenut.