Vlada bi trebala u siječnju 2013. godine napokon predstaviti novi zakon o ugljikovodicima. Kako piše Večernji list, riječ je o temeljnom zakonskom aktu koji bi trebao regulirati sve detalje vezane za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj te pritom osigurati znatno veću zaradu za Republiku Hrvatsku nego što je dosad bio slučaj. Upravo zato trebao bi biti podloga raspisivanju međunarodnih natječaja za koncesijske ugovore i više stotina milijuna eura vrijedne investicije koje bi iz njih proizašle. Riječ je zasigurno o najiščekivanijim natječajima u Hrvatskoj, a svoj interes već je objavilo desetak svjetskih naftnih kompanija, piše Večernji. Ipak, zakon treba promatrati i u kontekstu vlasničkih nesuglasica između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ina. U tom kontekstu zakon o ugljikovodicima dio je nove strategije hrvatske Vlade da svoje strateške interese u energetici zaštiti i mimo vlasničkog udjela u strateški važnim poduzećima. Stoga je već donesen Zakon o energiji koji je Vladi dao ovlasti da propisuje obveze modernizacije strateških energetskih objekata, a zakonom o ugljikovodicima trebao bi biti osiguran znatno napredniji sustav gospodarenja tim rudnim bogatstvima, ponajprije liberalizacijom tržišta i osiguranjem pravne sigurnosti ulagača. Toga u aktualnom zakonu nema, što je rezultiralo time da u razvoj nalazišta nije ulagao nitko osim Ine. Taj polustoljetni monopol sad je trebao biti prekinut, pa iako novi zakon neće ni po jednom stavku stavljati Inu u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju, logično je pretpostaviti da je riječ o formi pritiska na mađarsku tvrtku koja Inom upravlja na način kojim Vlada nije zadovoljna, piše Večernji list.