Vlada je u Sabor u četvrtak uputila prijedlog Strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. "Glavni cilj ove strategije je osiguranje energetske neovisnosti, sigurnosti opskrbe i održivosti te razvoj i konkurentnost energetskog sustava, sve u kontekstu ostvarenja vizije zajedničke energetsko-klimatske politike u Hrvatskoj i na razini EU-a", kazao je premijer Andrej Plenković. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da su neki od ciljeva smanjenje ovisnosti o uvozu te jačanje opskrbe energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, a jedan od tih projekata je i LNG terminal na Krku. Otkrio je da se u razdoblju do 2030. planira povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4% dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi 65%. 

Premijski model

"U ovom trenutku s projiciranih pet gigavata instalirane snage realizacija ciljeva iz Energetske strategije RH u sljedećim godinama nosi više nego udvostručenje te instalirane snage u proizvodnji, s najvećim naglaskom na proizvodnji iz energije sunca i vjetra. Međutim, ne zanemarujemo ni ostale oblike proizvodnje", rekao je Ćorić, istaknuvši da već sljedeće godine u njegovom Ministarstvu planiraju krenuti sa tzv. premijskim modelom kojim će dodatno pogurati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. 

Velika ulaganja

Ukupna bi ulaganja za realizaciju strategije bila između 378 i 461 mlrd. kn sveukupno, odnosno 12,5 do 15 milrd. kn godišnje. Intenzivnija ulaganja su u razdoblju do 2030. (oko 14 do 17 mlrd. kn ), a manja u razdoblju od 2031. do 2050. (oko 12 do 15 mlrd. kn ). Osim privatnih investicija biti će angažirana i sredstva EU-a iz programa kohezijske politike i drugih programa gdje će učešća u projektima osigurati privatni sektor, sredstva fondova sukladno odredbama EU-ETS direktive Fond za modernizaciju i Inovacijski fond, kao i sredstvima prikupljenim od dražbe emisijskih jedinica i naknade na emisiju CO2, objavio je HRT.