Rusija je smanjila dotok plina Europi, zbog čega se najveći europski kupci utrkuju u traženju alternativnih goriva, a neki ne isključuju povratak ugljenu zbog prijeteće energetske krize, ako se zalihe plina ne napune do zime, javlja Hina

Talijanska naftna i plinska skupina Eni je priopćila kako ga je ruska energetska tvrtka Gazprom obavijestila da će u ponedjeljak primiti samo dio tražene isporuke plina, čime je ta zemlja došla na korak do stanja pripravnosti koje će se pokrenuti kako bi se uvele mjere za štednju tog energenta. 

Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, u nedjelju je izvijestila o svojem najnovijem planu povećanja razine skladištenja plina te priopćila da bi mogla ponovno pokrenuti elektrane na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

 

Plinska kriza 

"To je rak-rana, ali je u ovom trenutku potrebno radi smanjenja potrošnje plina. Ako to ne učinimo riskiramo da skladišta ne budu dovoljno popunjena krajem godine, prema zimskoj sezoni, a onda nas se može politički ucjenjivati", rekao je ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck, inače član stranke zelenih koja se zalagala za brže gašenje elektrana na ugljen jer ispuhuju puno stakleničkih plinova. 

Rusija je u ponedjeljak ponovila da je Europa sama kriva za plinsku krizu, nakon što je Zapad uveo sankcije kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu, izvijestila je agencija Reuters

Energetska kriza dodatni je kamen spoticanja europskim zakonodavcima koji su već zabrinuti zbog rasta na računima za energiju u kućanstvima te zbog cijena hrane. 

Izvršni direktor najvećeg njemačkog proizvođača električne energije RWE-a Markus Krebber rekao je da bi moglo proći tri do pet godina u kojima bi se cijene električne energije vrate na niže razine.

 

Ugovorene količine 

Ruski plinski tokovi u Njemačku kroz plinovod Sjeverni tok 1, glavnu rutu koja opskrbljuje najveće europsko gospodarstvo, u ponedjeljak su i dalje radili na približno 40 posto kapaciteta, iako su se povećali od početka prošlog tjedna. 

Eni i njemačka tvrtka Uniper priopćili su da primaju manje od ugovorenih količina ruskog plina

Njemačko savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime priopćilo je da bi vraćanje elektrana na ugljen moglo povećati kapacitet do 10 GW u slučaju da opskrba plinom dosegne kritične razine. Zakon u vezi s tim potezom ide u gornji dom parlamenta na izglasavanje 8. srpnja. 

Uz povratak ugljenu, njemačke mjere uključivat će sustav dražbi koji počinje u idućim tjednima, kako bi se potaknulo industriju da troši manje plina, te financijsku pomoć za njemačkog plinskog operatera da brže puni skladišta plina, uz pomoć državnog zajmodavca - Kreditne banke za obnovu (KfW).

 

Stanje pripravnosti 

Austrijska vlada dogovorila je u nedjelju s komunalnim poduzećem Verbund prenamjenu plinske u elektranu na ugljen, ako se ograniče isporuke tog energenta iz Rusije te dođe do energetske krize. 

Njemačka i Italija nalaze se među zemljama koje su najovisnije o ruskom plinu. Međutim, i druge europske države susrele su se s nestašicom tog energenta, dok je potrošnja porasla neuobičajeno visoko za ovo doba godine, nakon što je toplinski val potaknuo pojačano korištenje klima-uređaja. 

Gazprom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom o njegovim isporukama Italiji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u četvrtak je rekao da smanjena opskrba nije planirana i da je povezana s pitanjima održavanja. 

Talijanski premijer Mario Draghi odbacio je to objašnjenje kao laž. Italija, čiji bi se tehnički odbor za plin trebao sastati danas, priopćila je da bi ovog tjedna mogla proglasiti pojačano stanje pripravnosti po pitanju plina ako Rusija nastavi ograničavati opskrbu. 

Taj bi potez pokrenuo mjere za smanjenje potrošnje, uključujući i ograničavanje plina za određene industrijske korisnike, povećanje proizvodnje u elektranama na ugljen te također traženje većeg uvoza plina od drugih dobavljača prema postojećim ugovorima.