"Trebamo znati hoće li Ina ići u projekte istraživanja nafte i plina u Jadranu i jesu li se već strateški povezali s nekom međunarodnom kompanijom. Nitko se ne petlja u model upravljanja i odlučivanje, ali trebamo znati koja je strategija kompanije. Poslali smo MOL-u novi prijedlog dioničarskog ugovora i čekamo datum pregovora. Parafrazirat ću premijera Orbana i reći: 'Ina je perjanica hrvatske industrije i ni po koju cijenu je nećemo dati'", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na konferenciji Jutarnjeg lista o budućnosti hrvatske energetike. Ministru Vrdoljaku istraživanje nafte i plina prioritetan je projekt jer će jamčiti energetsku neovisnost, pokrenuti zapošljavanje i gospodarstvo, te osigurati uvjete za nižu cijenu energije. Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike kazala je da bi strateška procjena utjecaja na okoliš istraživanja na Jadranu trebala biti dovršena u naredna dva tjedna, a ugovori s kompanijama koje će istraživati u Jadranu trebali bi biti potpisani krajem lipnja ili početkom srpnja. Ministar je rekao da će se za dva tjedna znati tko će istraživati ugljikovodike na kopnu.
Od 2007. do 2013. godine proizvodnja nafte pala je za 28,5%, a plina za 34,6%, pa je tim bitnije što prije pokrenuti istraživačke aktivnosti na Jadranu i kopnu. Govoreći o nedostatku strategije u energetskom sektoru Vrdoljak je rekao da je MINGO prije dvije godine razmišljao o novoj energetskoj strategiji, no odustalo se jer su trebale izaći nove EU direktive ključne za taj sektor. "Sad je trenutak da razmišljamo o izmjeni energetske strategije. Taj bi posao mogli započeti u drugoj polovini godine. Energetsku strategiju bilo bi puno lakše napraviti nego strategiju industrijskog razvitka za koju je trebalo puno proračuna, jer energetika je vidljiva, pa tu neće biti problema", misli ministar. Vedran Jurić, direktor sektora za investicije HEP-a rekao je da ta kompanija u suradnji s MINGO-m i Ministarstvom financija radi na dokumentaciji kojom će EU institucijama obrazložiti da PPA za TE Plomin C nije nedozvoljena državna pomoć. Ukupna vrijednost HEP-ovih projekata u narednom periodu iznosi 2,11 mlrd. kuna, a računa se da će se do 2016. sadašnji udio OIE u potrošnji energije (bez hidroelektrana) sa sadašnjih 3% povećati na 9,4%, odnosno na 1.700 GWh. Obnovljivci, kaže Jurić, imaju svoju cijenu, a Njemačka razmatra da visokoučinkovite tehnologije poput one koja bi se trebala ugraditi u TE Plomin C oslobodi plaćanja emisija dok se investicija ne isplati.