Na današnjoj 23. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba usvojen je Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba (en. Sustainable Energy and Climate Action Plan – skraćeno SECAP), prvi takav dokument u Republici Hrvatskoj, kojim Grad Zagreb definira svoj energetski i klimatski put u skladu s globalnim i EU smjernicama. 

Područje prilagodbe na klimatske promjene će s vremenom postajati sve važnije jer nedjelovanje po tom pitanju predstavlja velik potencijalan trošak – i financijski i po pitanju ljudskih života. Svjedoci smo sve učestalijih ekstremnih klimatskih uvjeta poput poplava i vrućina koje predstavljaju rizik kako kritičnoj infrastrukturi tako i ljudskom zdravlju i životima. Ovo je područje koje i dalje nije u potpunosti shvaćeno; za njega, u pravilu, nedostaju nacionalni ciljevi i obaveze. SECAP ovdje predstavlja ključan dokument na lokalnoj razini kojim se navedeni rizici analiziraju te u sklopu kojeg se predlažu mjere prilagodbe tim rizicima.

Suradnja s REGEA-om

Grad Zagreb je u suradnji s REGEA-om razvio prvi SECAP u Republici Hrvatskoj te time postavio ambiciozne i jasne ciljeve održivog energetskog razvoja te prilagodbe klimatskim promjenama s vremenskim horizontom do 2030. godine. Kroz ovaj dokument predložene su 23 mjere smanjenja emisija CO2 iz sektora zgradarstva, prometa, javne rasvjete i centraliziranog toplinskog sustava te 35 mjera prilagodbe klimatskim promjenama kroz 10 ključnih područja. Usvajanje te implementacija ovog akcijskog plana ključan je korak razvoja grada Zagreba kao pokaznog primjera pametne, održive i zelene Europske metropole, izjavila je Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.


Ključni dokument


SECAP predstavlja ključni energetski dokument Grada Zagreba koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbe učincima klimatskih promjena na gradskoj razini, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 40% do 2030. godine. 

"Kako bi uopće mogla početi energetska tranzicija gradova, potrebna je politička volja te ambiciozni akcijski planovi koji će identificirati prioritetna područja djelovanja, definirati dinamiku provedbe te potencijalne izvore financiranja. Akcijski plan koji je donio Grad Zagreb primjer je ambicioznog dokumenta i europskim okvirima i bit će ključan za brojne EU projekte u budućem financijskom razdoblju. rekao je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.