Premijer Plenković i ministar Tomislav Ćorić još jednom su pokazali kako ne shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno jer će energetska politika Vlade RH i dalje biti temeljena na vrlo štetnim projektima, poruka je to koju je u subotu uputila Zelena akcija povodom globalnog dana akcije za klimatsku pravdu, a koji se održava tokom klimatske konferencije COP26 u Glasgowu. 

Aktivisti su održali performans na Cvjetnom trgu kojim su kreativno prikazali kako Vlada RH promašuje klimatske ciljeve. Postavili su i transparent s porukom “Nemamo vremena za promašaje” kako bi ukazali na hitnost rješavanja ovog problema. Klimatska i energetska politika koja je temeljena na još 12 godina korištenja uvoznog ugljena, na najavama ulaganja milijardi eura u drugi blok nuklearne elektrane Krško te na samo 10 posto povećanja udjela obnovljivih izvora energije do 2030. promašaj je za klimu, okoliš te džepove građanki i građana, smatraju zeleni. 

Tranzicija po mjeri građana

Oni smatraju da termoelektranu Plomin treba zatvoriti u idućih 5pet godina, a ne tek 2033. kao što planira Vlada. Tvrde da je osim utjecaja na okoliš i klimue, električna energija iz ugljena vrlo skupa, s tendencijom drastičnog porasta zbog sve veće cijene emisija CO2. "Prema raspoloživim podacima, samo trošak emisija TE Plomin prošle godine iznosio je preko 100 milijuna kuna. Nema podataka o iznosu za ovu godinu, ali poznato je da su u međuvremenu troškovi emisijskih jedinica porasli čak trostruko. Pored navedenog, Hrvatska nema vlastitih nalazišta ugljena te nastavkom rada ove TE ostajemo ovisni o uvoznom energentu. Umjesto da skorim zatvaranjem TE Plomin budemo među pozitivnim primjerima energetske tranzicije, svrstavamo se na začelje Europe.", kažu u Zelenoj akciji i napominju da će do 2033. Hrvatskia biti jedna od posljednjih europskih država koja koristi ugljen, s obzirom da će prije nas čak 17 država zatvoriti sve svoje TE na ugljen, uz dodatnih 10 koje ih uopće nemaju u energetskom miksu. 

Zbog toga nam je hitno potreban plan o zatvaranju TE Plomin do najkasnije 2026., koji uključuje i zamjenu te energije s onom iz obnovljivih izvora kao i plan za adekvatno zbrinjavanja radnika. Zelenima se dakako, ne sviđa niti nuklearna energija. "Nuklearna energija nije jeftina, ni sigurna, niti zelena. Bitno je uzeti u obzir čitav životni ciklus, sigurnost, izuzetno skupu izgradnju koja traje najmanje 10 godina, troškove koji se mjere u desetinama milijardi kuna, emisije zbog rudarenja i transporta goriva, proces zbrinjavanje nuklearnog otpada te dekomisiju reaktora. Troškovima izgradnje drugog bloka NE Krško moguće je solarizirati krovove stotine tisuća zgrada u RH, a što je najbitnije, uključiti građane kao aktivne sudionike pravedne energetske tranzicije", stoji u priopćenju.