HEP bi mogao imati poteškoća oko zaključivanja ugovora o kupovini električne energije sa strateškim partnerom na izgradnji TE Plomin C, upozorila je danas Zelena akcija na tematskoj tribini. Zeleni apeliraju na HEP da javno objavi ugovor koji će zaključiti s investitorom u elektranu čiju izgradnju i energent smatraju velikim promašajem, a sve u interesu potrošača električne energije koji će to sve platititi. Na osnovu tenderske dokumentacije iz lipnja 2013. Zelena akcija zatražila je i dobila pravno mišljenje mađarske udruge okolišnih pravnika (EMLA), od kojih je zatraženo da provjere sukladnost s pravilima EU o državnim potporama i javnoj nabavi. Naime, HEP planira s investitorom zaključiti takozvani PPA ugovor (power purchase agreement) kojim će se obvezati otkupiti polovinu od 3,5 do 4 TWh električne energije, koliko bi godišnje trebalo biti proizvedeno u TE Plomin C, 500 MW na ugljen. 
U analizi se konstatira da se takav ekonomski sporazum mora smatrati državnom potporom i u kontekstu EU zakonodavstva, te da u određenim okolnostima takva potpora može biti dopuštena. No, Zeleni ističu da TE Plomin C ne ispunjava uvjete koje za državne potpore projektima nameće EU zakonodavstvo. Da bi projekt dobio "zeleno svjetlo" s tog aspekta morao bi moći rezultirati većim smanjenjem stakleničkih plinova nego što bi bio slučaj da potpore ne bi bilo. Prema EU zakonodavstvu potpore su moguće i za OIE projekte, te u slučaju postojanja visokoučinkovite kogeneracije. "Projekt TE Plomin C ne zadovoljava ni jedan od te tri grupe ciljeva", kaže Bernard Ivčić, predsjednik ZA. No, ima i iznimaka. Vijeće EU moralo bi jednoglasno izglasati posebno opravdane okolnosti za realizaciju projekta, a HEP bi trebao dokazati postojanje jasnog cilja od zajedničkog interesa. Ivčić kaže da sprječavanja uvoza električne energije ne može biti takav cilj, već npr. dekarbonizacija. Mađarski pravnici pišu da je Europski sud pravde 2003. u jednoj presudi razradio pet kriterija u jednoj od svojih presuda, koji se moraju ispuniti u cilju odobrenja potpore. To su obveza javne usluge (samo ako se koristi domaći ugljen), parametri za izračun cijene otkupa trebaju biti objektivni i transparentni, naknada predviđena sporazumom o otkupu ne bi smjela biti veća od iznosa potrebnog za pokrivanje svih ili dijela troškova koji proizlaze iz obveze javne usluge (ako ona postoji) i ne bi smjelo biti diskriminacije pri zaključivanju takvog ugovora i ako utjecaj na razvoj trgovinske razmjene u EU ne bi bio toliki da je suprotan interesima Unije. Zelena akcija ističe da ni jedan od pet iznimnih uvjeta kojima bi EU mogla dopustiti sklapanje PPA ugovora neće biti ispunjen, te će cijela investicija biti upitna. 
Nadalje, Zeleni su konstatirali da je odredba iz natječajne dokumentacije, prema kojoj bi HEP mogao razmisliti o prepuštanju vlasništva i upravljanja nad TE Plomin 2 novom strateškom partneru iznimno štetna za državu. Energetičar Robert Pašičko iz UNDP-a rekao je da je HEP svojedobno s RWE-om sklopio štetan ugovor za TE Plomin 2, prema kojem je HEP obvezan plaćati RWE-u i za neisporučenu električnu energiju. Prema njegovoj procjeni cijena struje iz TE Plomin C bit će oko 70 eura po MWh, što je znatno skuplje od cijene futuresa na europskim burzama za naredne godine. "Ne računajući cijenu emisija, cijena proizvodnje iz TE na ugljen iznosi oko 68 eura po MWh, proizvodnja iz TE na plin je 75 eura po MWh, a iz vjetroelektrana između 64 i 88 eura po MWh. Hrvatska treba razmišljati o ostvarenju europskih niskougljičnih ciljeva do 2050., a prema sadašnjim cijenama sustav za hvatanje i pohranu  ugljičnog dioksida poskupljuje svaki MWh za 30 eura. Prema niskougljičnoj strategiji Hrvatske, koja će biti donesena do ljeta 2015., trebali bi smanjiti emisije za 58% do 2030., odnosno za 92% do 2050. Uz TE Plomin to će biti nemoguće", rekao je Pašičko. On alternativu vidi u obnovljivim izvorima energije, sunčevim toplinskim sustavima i vjetroenergiji. 
Zoran Tomić iz Greenpeacea naveo je računicu napravljenu temeljem metodologije Europske agencije za okoliš koja pokazuje da jedan prerano izgubljeni ljudski život košta dva milijuna eura takozvanih neizravnih troškova. Računa se da bi rad TE Plomin godišnje mogao rezultirati preranom smrću 17 osoba, uvećano za štete od klimatskih promjena pa proizlazi da će Hrvatska investiciju na neizravne troškove izgubiti za samo sedam godina.