Najnoviji podaci Eurostata konstatiraju da je u Hrvatskoj u drugoj polovini 2018. došlo do najvećeg pada cijene plina za kućanstva na razini EU-28 i to za 2,5% u odnosu na godinu prije. Plin je u tom periodu pojeftinio u Portugalu za 1,9% ali gledajući EU-28 cijena mu je u prosjeku rasla za čak 5,7% na 6,7 eura za 100 kWh. 

Cijena plina je najviše rasla u Irskoj za 17,3% te Bugarskoj za 16,5%. Iskazano u eurima, prosječne su cijene plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bile niže od pet eura za 100 kWh u Mađarskoj i Rumunjskoj (gdje su iznosile 3,5 eura), te u Hrvatskoj (3,6 eura). 

Cijene više od 10 eura za 100 kWh zabilježene su u Švedskoj (12,2 eura), Italiji, (9,5 eura), Danskoj (9,1 euro), Španjolskoj (8,8 eura) i Nizozemskoj (8,6 eura). Prilagođenu paritetu kupovne moći proizlazi da je Hrvatima, Luksemburžanima i Britancima najlakše platiti taj račun. Porezi su u cijeni plina otprilike jednu četvrtinu.

Kako se kretala cijena struje

Kad je riječ o cijeni struje ističe se da su cijene za kućanstva u EU u drugoj polovini godine porasle za 3,5% i iznosile su u prosjeku 21,1 euro za 100 kWh. Najskuplje električnu energiju plaćaju Danci, Nijemci i Belgijanci. Najjeftinu električnu energiju imaju Mađari, Rumunji i Hrvati s manje od 4 eura/100 kWh, dok su u Nizozemskoj, Španjolskoj, Danskoj i Italiji kućanstva plaćala oko 9 eura/100 kWh, a u Njemačkoj i Danskoj čak više od 30 eura/100 kWh. 

U Hrvatskoj je cijena električne energije porasla za 2,4% u odnosu na isti perod 2017. Porezi i nameti u cijeni električne energije čine nešto više od trećinu, u zemljama s puno obnovljivaca i znatno više a u Hrvatskoj tek 22%.