Projekt Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica jedan je od najvećih europskih projekata na području toga grada, vrijedan nešto više od 147,2 milijuna kuna, od kojih je fondovima Europske unije sufinancirano 70,21 posto prihvatljivih troškova (103.388.722 kuna). 

Jedna od aktivnosti ovoga projekta je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, pri čemu će novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) pridonijeti očuvanju okoliša u ekološkom i zdravstvenom pogledu. 

Partneri na projektu su općine Špišić Bukovica i Lukač, na čijim područjima je izgrađena i kanalizacija, javlja Informativni centar Virovitica.

 

Nova tehnologija 

Ponajprije valja napomenuti kako je Virovitica jedan od rijetkih gradova koji je već imao pročistač i to dvostupanjski. No, prema zahtjevima iz Direktive o odvodnji i pročišćavanju voda, ali i zbog dosadašnjeg načina zbrinjavanja mulja koji više nije bio prihvatljiv moralo se krenuti u nešto novo. 

Do sada se kod pročišćavanja vode nije obraćala pozornost na zbrinjavanje mulja. Mulj je zapravo veliki problem prilikom procesa pročišćavanja pa je ovaj projekt, uz obradu otpadne vode, obuhvatio obradu mulja i zraka. 

"Novi uređaj je trostupanjski, za razliku od dvostupanjskog koji smo imali do sada. Kod novog uređaja modernizirana je prethodna obrada ili mehaničko pročišćavanje, čime će se producirati manje otpada s rešetke. Riječ, je, dakle, o potpuno novoj tehnologiji. Nakon toga slijedi obrada vode pomoću aktivnog mulja u našim SBR bazenima. Treći stupanj je biološka eliminacija dušika i fosfora koja se kroz faze odvija u navedenim bazenima. Obrada samog mulja i mirisa koji nastaje prilikom obrade otpadne vode su posebne linije koje su potpuno automatizirane, kao i cijeli proces", ističe voditeljica novog uređaja Ksenija Vukšić-Zidar.

 

Bioplinsko postrojenje 

Ona objašnjava da se nakon zgušnjavanja i stabilizacije mulj odlaže u močvarna polja (lagune u kojima je posađena trska) na kojima se mineralizira od sedam do 10 godina. Kasnije se može koristiti u poljoprivredi kao organsko gnojivo bogato dušikom i fosforom za, primjerice, industrijske biljke. 

"Imamo još jedan back up što se tiče obrade mulja, a to je dehidracija nakon koje je mulj moguće kompostirati", ističe. 

Prilikom projektiranja pazilo se na sve parametre, kaže, kako bi projekt ispunio sva očekivanja, pa i više. Već samo mehaničko pročišćavanje bit će drugačije jer će pridonijeti smanjenju otpada koje se inače odlaže na odlagalištima. 

"Budući da je sve to neopasan otpad s pjeskolova i mehaničke rešetke, mastolovac će se nakon analize moći poslati na neko bioplinsko postrojenje jer sadrži određenu energiju. Ujedno, novina je i prihvaćanje septika, što je odlična stvar za ljude koji koriste septičke jame. Oni će moći na jednostavan način dovesti svoje creine, imat će svoje kartice i točno će se znati tko je dovezao otpad te vrste, koju količinu, kada i u koje vrijeme. Ta evidencija bit će nužna kako bi se i taj otpad mogao prihvatiti te obraditi u procesu", objašnjava Vukšić-Zidar. 

Pročistač je trenutačno u probnom radu i pokusnoj fazi – pokrenuta je cjelokupna linija obrade vode. Do kraja projekta ostaje još uređenje okoliša. A sve bi trebalo biti dovršeno do kraja travnja iduće godine.