U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas je uručen ugovor za revitalizaciju vrelovodne mreže Zagreba ukupne vrijednosti 699,6 milijuna kuna. Od toga se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisali su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric i direktor HEP Toplinarstva Zdravko Zajec

Riječ je o do sada najvećem iznosu koji je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) dodijeljen iz fondova Europske unije.

"Ovaj projekt revitalizacije vrelovodne mreže grada Zagreba 14. je veliki kapitalni strateški projekt Hrvatske koji se potpisuje u programskom razdoblju 2014.-2020. godine", izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak. 


Trećina mreže 

Radovi na obnovi vrelovodne mreže Zagreba, koja opskrbljuje više od 100 tisuća kućanstava, provodit će se kroz tri godine u nekoliko faza, a obuhvatit će zamjenu gotovo trećine postojeće vrelovodne mreže, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara, objavljeno je na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a

Radovi će se izvoditi u razdoblju izvan ogrjevnih sezona 2021., 2022. i 2023. u naseljima Dugave, Utrina, Travno, Središće, Sopot, Siget, Trnsko, Volovčica, Borovje, Folnegovićevo, Savica, Kruge, Martinovka, Sigečica, Vrbik, Cvjetno, Donji grad, Trešnjevka, Voltino, Rudeš, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani i Malešnica. 

"Ovo je iznimno važan projekt koji će građanima Zagreba osigurati pouzdanu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom. To je do sada najveći projekt HEP-a i trenutno jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj koji se sufinanciraju europskim sredstvima. S ovim današnjim ugovorom, HEP grupa je u posljednje tri godine iz Europe povukla sredstva u iznosu od gotovo milijardu kuna. Kvalitetnijoj usluzi grijanja u Zagrebu pridonijet će i novo, 900 milijuna kuna vrijedno visokoučinkovito postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije koje ćemo pustiti u rad 2022. godine", izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a. 


Podzemne vode

Više od polovice postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinarskog sustava grada Zagreba izgrađeno je između 1962. i 1995. danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju vrelovodnih cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, povećanog broja puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom. 

Projektom revitalizacije, vrelovodna mreža će se obnoviti modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava. 

Projekt će, navode u ministarstvu, omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto u odnosu na stanje u 2018. godini. 

Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i manjom proizvodnjom te, posljedično, smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Predviđa se da će se dvije godine nakon provedbe ovog projekta, odnosno u 2025., smanjiti emisija CO2 za 11 104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije.

Više o tome i drugim projektima HEP Toplinarstva bit će riječi u prilozima časopisa EGE u sljedećoj godini.