Grad Zagreb i HEP Toplinarstvo pripremaju se za veliku obnovu toplinske mreže. HEP Toplinarstvo ima koncesiju na toplinsku mrežu grada do 2026. godine. Na centralnom toplinskom sustavu Zagreba je 101.852 korisnika (97.251 kućanstvo i 4.601 poslovni korisnik) i 2.807 toplinskih podstanica, a HEP Toplinarstvo isporučilo je 2017. 2,1 GWh toplinske energije. Cilj obnove je postojeće gubitke toplinske energije, koji su iste godine iznosili 15,9% ili 210,2 GWh, spustiti na nešto više od osam posto. 

To će se postići obnovom 68,5 kilometara toplinske mreže. Kako je rekao Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj Grada Zagreba, na konferenciji na FSB-u posvećenoj CTS-ovima, radovi bi trebali početi 2019. i završiti 2023. godine. Vrijednost radova iznosi 96 milijuna eura, a 57 milijuna bit će osigurano iz EU fondova. 

Ivanković je rekao da grad i HEP Toplinarstvo imaju spremnu kompletnu dokumentaciju za početak radova i sada se čeka odobrenje tijela Europske komisije. Govoreći o stanju toplinske mreže spomenuo je projekt gradnje nove elektrane u EL-TO-u, snage 150 MW, a kao glavni potencijal istaknuo je korištenje većeg broja geotermalnih izvora na području grada. 

Na konferencije je konstatirano da su centralni toplinski sustavi u ovom dijelu Europe prilično zapostavljeni pa i uništeni. Udio CTS-a u grijanju u Hrvatskoj je tek 17%, mreže su stare, energetski neučinkovite, elektrane imaju visoke emisije, a priča s razdjelnicima donijela je i negativnu percepciju medija. Goran Krajačić s FSB-a komentirao je da se u Hrvatskoj forsira plin i upotreba ugljikovodika nauštrb biomase i geotermalne energije, te navodi primjer Danske koja koristi puno solarnih kolektora u centralnim toplinskim sustavima. Ipak, treba imati na umu da se u EU za samo 18% grijanja koriste obnovljivi izvori. 

Jure Bartol iz slovenskog Petrola na konferenciji je predstavio TANGO, cjelovit sustav za nadzor, upravljanje i analitiku. Ta platforma za digitalnu transformaciju omogućava korisnicima brzo, točno i pouzdano odlučivanje istovremeno optimizirajući njihovo poslovanje. "TANGO je novi alat za pametno upravljanje infrastrukturom”, kazao je Bartol, dodajući kako se on ponajprije koristi u energetici, mobilnosti, infrastrukturi, zgradarstvu i primjerice, vodnom gospodarstvu. "Dakle, za projekte pametnih gradova", napomenuo je. 

Razvoj platforme potaknut je, među ostalim, činjenicom da gotovo svaki grad i tvrtka ima vlastiti softver te je teško uskladiti tražene podatke. "Stoga smo odlučili napraviti softver koji prikuplja različite podatke s jednako tako različitih izvora, obrađuje ih te pohranjuje u bazu", istaknuo je, dodajući kako se potom rade izvještaji i analize koje mogu dovesti do tražene optimizacije. "Također, softver se može integrirati s drugim platformama”, zaključio je.