Pet inženjerskih komora (Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije) uputile su Vladi prijedloge osam hitnih mjera za graditeljstva. Komore su te mjere definirale kako bi se što više smanjila šteta u graditeljstvu i cijelom gospodarstvu izazvana koronavirusom

Komore koje okupljaju inženjere u području graditeljstva smatraju da je zajednički cilj Vlade, njih i tvrtki iz područja građevinarstva, ali i svih sudionika u gradnji koliko god je moguće zadržati normalnu gospodarsku aktivnost.


Deset mjera za graditeljstvo

Hitne mjere koje komore predlažu u graditeljstvu su:
• omogućiti daljnji nastavak rada na gradilištima, osobito na infrastrukturnim projektima koji su financirani iz europskih fondova, a sve u skladu s uputama Stožera civilne zaštite 
• ovjerene radove po svim javnim projektima plaćati odmah po ovjeri, ne čekati valute 
• dopustiti, odnosno omogućiti zamjenu uvoznih materijala ili proizvoda domaćima bez velikih i dugačkih procedura u donošenju takvih odluka (podrazumijeva se da domaći proizvod ima iste ili bolje tehničke značajke)
• hitno uspostaviti linije dobave strateškog materijala iz uvoza (npr. armaturnog željeza, stakla, aluminija i dr.)
• omogućiti rad pojedinih smještajnih objekata na obali za smještaj radnika uz pridržavanje svih epidemioloških preporuka jer će se u protivnom brojna gradilišta morati zatvoriti
• sudjelovanje države u financiranju dijela plaća zaposlenih u tvrtkama iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja (naime, priroda tih poslova zahtijeva intenzivnu komunikaciju sa strankama u uredima i na terenu, posebice u geodetskim poslovima)
• smanjiti doprinose za investicije (građevinske dozvole)
• otvoriti povoljne kreditne linije za tekuću likvidnost, bez obzira na bonitete tvrtki
• potaknuti sve javne naručitelje, a posebice Državu, da nastave s planiranim postupcima javnih nabava u gradnji, prostornom uređenju i djelatnostima vezanima uz gradnju i da raspisuju nove postupke javne nabave u graditeljstvu jer će samo dostupnost novih poslova dugoročno osigurati zadržavanje zaposlenika
• odmah zaustaviti obavezu dostave printanih primjeraka idejnih i glavnih projekata u postupcima izdavanja dozvola za gradnju, budući da se oni moraju ovjeravati i međusobno slati iz jednog ureda u drugi, često i iz jednog grada u drugi, već propisati samo mogućnost digitalne predaje projekata (to bi također trebalo primijeniti na dostavu printanih primjeraka geodetskih elaborata prema uredima za graditeljstvo i katastar kod izdavanja potvrda na izrađene elaborate).


Ugroženo graditeljstvo

Već se sada može naslutiti kakve katastrofalne posljedice sadašnja situacija može ostaviti na hrvatsko gospodarstvo. Kao i u protekloj recesiji, graditeljstvo i prateće uslužne djelatnosti (arhitektonskog i projektiranje, građevine, strojarstva, elektrotehnike i geodezije) među prvima će se naći na udaru i pretrpjeti teške posljedice i zadnji će se oporaviti.

Zbog toga pet komora predlaže i da se graditeljstvo uvrsti u Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine jer je ono važan čimbenik gospodarskog rasta, stoji u pismu koje potpisuju pet predsjednika komora.