'Karlovačka Termoelektrana-toplana, od ideje do izgradnje' naziv je javne tribine i prezentacije koju su u utorak navečer u gradskoj vijećnici Karlovca organizirali Grad Karlovac, Razvojna agencija Karlovačke županije 'Karla' i Partnersko vijeće Grada Karlovca, piše Lider. Iako svjesni neizvjesnosti oko cijene i kvalitete grijanja u predstojećoj sezoni nakon što je početkom ljeta gradsko poduzeće Toplana otišlo u stečaj s više od 70 milijuna kuna duga, a Grad u režiji s Karlovačkom bankom kao vjerovnikom i kreditorom osnovao 'Novu toplanu', a dugove ostavio na staroj Toplani, organizatori prezentacije predstavili su kogeneracijski koncept termoelektrane-toplane kao efikasno rješenje, bez obzira što će biti na nekoliko godina koliko bi trebalo pričekati na realizaciju te ideje. 

Objašnjavajući ideju gradnje TE-TO Karlovac, Stanko Plevnik iz tvrtke 'Enerkon' kazao je da bi ona objedinjavala sve prednosti i energetski-ekološke prihvatljivosti plina kao 'energenta 21. Stoljeća' i drvne biomase u obliku sječke kao obnovljivog i dostupnog goriva iz bliskog okruženja šire karlovačke okolice. Po tom konceptu, parni kotao ložio bi se drvnom sječkom i davao bi pogon parnoj turbini električne snage oko 10 MW, a dvotlačnim parnim kotlom-utilizatorom omogućilo bi se dodatno loženje prirodnim plinom putem plinske turbine električne snage od 8 MW. Takvim bi se konceptom omogućilo da se dio otpadne toplinske energije uz dodatno zagrijavanje iskoristi i za proizvodnju električne energije. Prema izračunu koji su prikazali Stanko Plevnik, Boris Ožanić iz HEP-a i Ivan Novosel iz „Ekoloških sistema Karlovac“, u zimskom režimu rada Te-to Karlovac imala bi stupanj korisnog djelovanja od 61,4%; dok bi u ljetnom bi režimu stupanj iskorištenja energije goriva bio 40,3%, što bi na godišnjoj razini dalo ukupni stupanj djelovanja od 50,85%. 

Razlog takvim sezonskim oscilacijama, napomenuli su predlagači ovog koncepta, jest višak topline koji se izvan sezone grijanja ne bi imao kamo u potpunosti plasirati, a zbog čega bi plinska turbina morala mirovati barem tri mjeseca usred ljeta, ili da se nađu kupci tehnološke pare usred ljetne sezone, pri čemu se optimistički spominjala čak i Karlovačka pivovara kao potencijalni kupac pare. Uzevši u obzir aktualne cijene energenata, predlagači tvrde da bi cijena električne energije iz plinske turbine iznosila 112 €/MWh (0,84 kn/kWh), iz biomase 140 €/MWh (1,05 kn/kWh), dok bi toplinska energija bila na razini 30 €/MWh (225 kn/MWh). U slučaju rada plinske turbine u režimu 8.000 sati godišnje potrošnja plina bila bi oko 23,6 milijuna kubičnih metara, u režimu ljetne obustave i 6.000 sati rada potrošnja bi bila oko 18 milijuna kubičnih metara plina, dok bi za cjelogodišnji rad parnog kotla na biomasu bilo potrebno osigurati oko 66 tisuća tona drvne sječke. 

 Prema procjeni spomenutih inženjera, u izgradnju TE-TO Karlovac trebalo bi uložiti oko 32 milijuna eura, čemu treba dodati i još barem 8 milijuna eura za izgradnju rasklopnih sustava i priključenja na postojeću toplinsku mrežu Karlovca, kojom se sad koristi i propala Toplana. U ekonomskom poglavlju zagovarači TE-TO koncepta kažu da bi u 8.000-satnom radnom režimu prihodi TE-TO Karlovac godišnje dosegli 20 milijuna eura ukupno za isporučenu električnu i toplinsku energiju, dok bi rashodovna strana iznosila oko 14,8 milijuna eura. To bi uz internu stopu rentabilnosti od 16 posto, stoji u objašnjenju, značilo jednostavni povrat investicije za 6,2 godine, dok bi vrijeme otplate investicije iznosilo 7,3 godina, iz čega je izvučen zaključak da bi se takva investicija isplatila i da kod banaka ne bi bilo problema osigurati odgovarajuća sredstva. 

Za razliku od prisutnih građana, koji su načelno podržali ovakav koncept, možda ponajviše iz očaja proizišlog iz stanja s postojećom toplanom, bilo je i kritika sa stručne strane na ovaj koncept, koji je nazvan zastarjelim i debelo zakašnjelim, kao i upitnim u troškovnom dijelu kad je u pitanju oslananje na stanje postojećeg dijela toplovodne infrastrukture. U tom smislu može se postaviti i pitanje zanemarivanja suvremenih koncepcija, predviđenih čak i direktivama EU-a, po kojima će se u zgradarstvu nastojati proizvesti energiju kombinacijom raznih izvora već u samim zgradama, dakle na samom mjestu potrošnje, čime će se izbjeći znatni gubici u prijenosu. Božidar Cvitković iz Alstoma, koji je i te kako dobro upućen u tehnologiju i ekonomiku energetskih postrojenja, izrazio je sumnju u prikazane računice i energetsku učinkovitost na kojoj su one zasnovane, a posebno mu se upitnim u cijeloj priči činilo poglavlje u kojem su banke navodno otvoreno podržale ekonomske analize tog projekta.