Od održavanja posljednje Konferencije dimnjačara Hrvatske 2019. godine do danas stanje u hrvatskom dimnjačarstvu se promijenilo nabolje i napredak zadovoljava, barem kada je riječ o smanjenju broja nesreća i nezgoda povezanih s neispravnošću sustava za odvod dimnih plinova. Istodobno, sve više domaćih dimnjačarskih obrtnika i tvrtki ima sve bolju i kvalitetniju opremu što svakako ima utjecaja na kvalitetu pružanja dimnjačarskih usluga. S druge strane, još je mnogo problema koje treba riješiti u samoj struci, ali i koje se mora riješiti odgovarajućim zakonskim okruženjem, pri čemu se osobito misli na donošenje Zakona o dimnjačarstvu. Na žalost, najveći dio tih problema proizlazi iz razjedinjenosti i nesloge same dimnjačarske struke, zbog čega nije moguć jedinstven nastup prema javnosti i nadležnim tijelima. 

To su bili neki od naglasaka iz uvodnog izlaganja Zdravka Šenjuga, predsjednika Hrvatske dimnjačarske uduge na 9. konferenciji dimnjačara Hrvatske. Radi se o dvodnevnom stručnom skupu koji je 20. i 21. listopada ove godine u hotelu 'Well' okupio stotinjak predstavnika dimnjačarske i svih srodnih struka iz Hrvatske, ali i nekoliko susjednih zemalja. 


Mnogo je prostora za poboljšanje

Dimnjačarstvo u Hrvatskoj trenutačno je uređeno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i Tehničkim propisom za dimnjake u građevinama, pri čemu su njihove odredbe nerijetko proturječne, a ponekad i zastarjele jer nisu pratile napredak struke i promjene u tehnici koje su se u međuvremenu dogodile. Primjerice, Zakon o komunalnom gospodarstvu je jedinicama lokalne samouprave sada dao pravo da obavljanje dimnjačarske službe povjere svojim lokalnim komunalnim tvrtkama koje gotovo u pravilu nemaju za to školovanog i obučenog osoblja ni potrebnu opremu.

Zakon o dimnjačarstvu riješio bi mnoge od tih problema jer bi ujednačio djelovanje dimnjačarske službe u cijeloj zemlji (tehnike rada, cijene usluga i radova, rokove za preglede i čišćenje dimovodnih sustava, obrasce i sl.). Ipak, očito je da njegovo donošenje nekome ne odgovara jer tekst Zakona, koji je pripremljen još prije tri godine, i dalje stoji u ladici nekoga od 'nadležnih tijela'.

Konačno, cijelo dimnjačarstvo muči problem koji muči i cijelo hrvatsko gospodarstvo, a to je nedostatak radnika, pri čemu je dodatna nepovoljna činjenica to što dimnjačarstvo nije posao koji se može automatizirati.


Slovenska iskustva ne treba preuzimati

Nakon potpune liberalizacije dimnjačarstva u susjednoj Sloveniji, odnosno napuštanja sustava koncesija 2017. godine dogodila se prava katastrofa pa u Hrvatskoj ne bi smjelo dopustiti donošenje takvih zakona i propisa koji uništavaju struku. Na to je pak upozorio Bojan Brenčič, član Upravnog odbora Sekcije dimnjačara pri Obrtničko-poduzetničkoj komori Slovenije. Naime, nakon ukidanja sustava koncesija sve je više požara i trovanja i, primjerice, samo u razdoblju 12. listopda - 17. studenog 2021. godine vatrogasci su morali intervenirati na čak 41 incidentu povezanom s neispravnošću dimnovodnih sustava. Istodobno, analiza iz iste godine pokazuju kako dimnjačarske usluge nisu obavljane na svim dimovodnim sustavima niti u propisanim rokovima jer ih korisnici izbjegavaju, dok inspekcije kažnjavaju dimnjačare.


Suradnja je nužna

Odavno je poznata činjenica da je za ostvarivanje sigurnosti dimovodnih sustava nužna uska suradnja svih struka: dimnjačara, projektanta, građevinara, instalatera i servisera. "Sigurnost moramo graditi zajedno," naglasio je Trpimir Barun, dipl. ing., direktor Sektora za podršku korisnicima sustava Gradske plinare Zagreb, najvećeg domaćeg operatora plinskih distribucijskih sustava koja u svojoj povijesti dugoj 160 godina nikada nije zanemarivala značaj dimnjačara i dimnjačarske struke. Upravo suradnja svih struka je važna kako bi se u slučaju bilo kakvih incidenata znale odgovornosti i njihove granice.

Uostalom, u nekoliko su izlaganja pokazani sve brojni primjeri nepravilnosti, ali i potpunih suludosti pri izvođenju sanacija i drugih radova na dimovodnim sustavima koji se mogu primijetiti po cijeloj Hrvatskoj. Na žalost, odgovor drugih dimnjačara, predstavnika drugih struka i nadležnih tijela na takve negativne primjere u pravilu slijedi tek u slučaju nemilih događaja.