Vodnokomunalno gospodarstvo jedno je od područja koje je primjetno osjetilo prednosti približavanja, ali i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jer, svaka članica može znatno poboljšati vodoopskrbu i odvodnju pripremajući projekte koje je moguće ostvariti zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz europskih fondova. 

U Hrvatskoj se tako slika vodnog gospodarstva već popravila, a bit će još i bolja. Naime, za to područje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. dostupno je 5,25 milijardi kuna bespovratnih sredstava, istaknuto je, među ostalim, na drugoj po redu Konferenciji o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji Voda na dlanu koja je održana jučer u Zagrebu. 

Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknula je kako će se bespovratna sredstva moći iskoristiti za projekte javne vodoopskrbe i odvodnje, sustave obrane od poplava i očuvanje bioraznolikosti.

 

Bodensko jezero 

Aktivnosti u nadolazećem razdoblju bit će, među ostalim, usmjerene i na to da pristup vodi odgovarajuće kvalitete imaju marginalizirane skupine ljudi te, naravno, na smanjenje gubitaka u javnoj vodoopskrbi, napomenula je. "Trenutačno, gubici u javnoj vodoopskrbi iznose približno 50 posto", naglasila je. 

Također, istaknuto je na toj konferenciji, Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije u pročišćavanju otpadnih voda. Naime, u nas se pročišćava 44 posto otpadnih voda i tu zaostajemo za mnogim članicama, kazala je. 

"Slijede nova ulaganja u aglomeracije te nas u vodnom gospodarstvu očekuje mnogo aktivnosti", izjavila je. 

Viktor Simončič, ekološki stručnjak, upozorio je na činjenicu kako postaju vidljive posljedice pretjeranog pročišćavanja otpadnih voda na bioraznolikost vodenih sustava. "Tako je zbog 'pretjeranog' pročišćavanja otpadnih voda smanjen unos hranjivih tvari u Bodensko jezero, ponajprije fosfora, pa je zbog poremećaja prehrambenog lanca riblji fond smanjen na desetinu, a smanjila se i veličina riba", istaknuo je. 

K tomu, on smatra kako je voda na hrvatskom dlanu ugrožena jer nedostaje jasna strategija. "Probudimo se iz slatkog sna kako smo među najbogatijima vodom jer bi nam se moglo dogoditi da uz sav 'dar s neba' budemo žedni", drži on.

 

Jednostavno upotrebljiv resurs 

Nusproizvod pročišćavanja otpadnih voda je mulj. On nerijetko predstavlja ekološki i gospodarski problem, a moguće ga je riješiti na različite načine. U Irskoj se, primjerice, mulj na odgovarajući način zbrinjava na poljoprivrednim površinama, a u Švicarskoj se pak gotovo potpuno spaljuje. 

Slaven Dobrović, izvanredni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu, napominje kako se komunalni mulj može, osim spaljivanjem ili izravnom uporabom u poljoprivredi, koristiti za pripremu komposta te odlagati na odlagališta ili u more. "Dakle, komunalni mulj može postati jednostavno upotrebljiv resurs. Nipošto ne treba ostati skupo rješivi problem", naglasio je. 

Tvrtka Odvodnja Zadar našla je uspješno rješenje zbrinjavanja otpadnog mulja. "Naime, jedna tvrtka ga miješa s pepelom i potom koristi prilikom izgradnje cesta", naglasila je Branka Viduka, voditeljica Službe pročišćavanja otpadnih voda i zaštite okoliša u toj zadarskoj tvrtki. 

Inače, konferencija Voda na dlanu i ovaj put bila je središnje mjesto na kojem se govorilo i raspravljalo o obradi i pripremi te pročišćavanju voda, ali i razmjenjivala iskustva i mišljenja o vodoopskrbi i odvodnji, uz predstavljanje novih projekata, tehničkih rješenja i dostignuća u vodnoj djelatnosti.