Pet europskih zemalja željelo bi već od srpnja sljedeće godine uvesti dodatna ograničenja za primjenu perfluorakrila i polifluorakrila. Riječ je o Njemačkoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Danskloj koje su Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) nedavno poslale pismo namjere u kojem se traže određena postroženja u postojećoj Direktivi REACH (o registraciji, procjeni, ovlaštenju i ograničenju primjene kemikalija). Ta bi se postroženja uvela za sve polifluorakrile i perfluorakrile (PFAS), odnosno za više od 4700 kemikalija.

Kakve to veze ima s radnim tvarima u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici? Velike! Naime, u tu se skupinu ubrajaju i sve tvari koje sadržavaju skupinu CF2 ili CF3, a one potječu od fluoriranih ugljkovodika i hidrofluoroolefina (HFO). Primjerice, trifluoroctena kiselina je PFAS koja nastaje razlaganjem HFO-a. Dakle, uvođenje takvog ograničenja zapravo bi značilo nova ograničenja primjene radnih tvari pa i onih koje su danas općeprihvaćena zamjena za one koje su se do sada smatrale štetnima za okoliš. 

Vezano uz to, njemački Savezni ured za okoliš (UBA) još je potkraj prošle godine objavio završno izvješće pod naslovom 'Otporni produkti razgradnje halogeniranih rashladnih i pogonskih tvari u okolišu: vrste, koncentracije u okolišu i gdje se nalaze, uz poseban osvrt  na nove halogenirane zamjenske radne tvari s malim potencijalom globalnog zagrijavanja'. To izvješće na 286 stranica zajednički su izradili stručnjaci Ureda za istraživanja u okolišu i savjetovanja Öko-Recherche iz Frankfurta na Majni, Tehničkog centra za vodu (TZW) iz Karlsruhea, Öko-Instituta i Freiburgu u Breisgauu, švicarskog Saveznog zavoda za ispitivanja i istraživanja materijala iz Züricha i Laboratorija za ekotoksikologiju i zaštitu voda, također iz Freiburga. U njemu se opisuje sadašnje stanje i scenariji kako će se do 2050. godine u zemljama Europske unije i Njemačkoj odvijati primjena fluoriranih stakleničkih plinova, s posebnim naglaskom na R 134a i R 1234yf u stacionarnim i mobilnim rashladnim i klimatizacijskim uređajima i dizalicama topline. Na osnovi tih podataka određene su značajke fluoriranih stakleničkih plinova važne za okoliš. Pri tome su u prvom planu njihov izravni utjecaj na efekt staklenika, ali i utjecaj tvari koje nastaju njihovom razgradnjom kao što su fluorovodici, već ranije spomenuta trifluoroctena kiselina i trifluoracetat, uz poseban osvrt na utjecaje na ljude, biljke, podzemne i površinske vode. 

Rezultat tog izvješća ne sviđa se nikome u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici: buduća primjena R 1234yf, osobito u sustavima klimatizacije u vozilima smatra se kritičnom, objavio je njemački stručni portal 'CCi.Dialog'.