U najnovijem izvješću Europske komisije o provedbi Direktive o nitratima (na temelju podataka za razdoblje 2016. – 2019.) upozorava se da nitrati i dalje uzrokuju štetno onečišćenje voda u EU-u. Prekomjerni nitrati u vodi uzrokuju gubitak kisika i eutrofikaciju na štetu ljudskog zdravlja i ekosustava. 

U državama u kojima su nacionalna tijela i poljoprivrednici očistili vode, to je imalo pozitivan utjecaj na opskrbu pitkom vodom i bioraznolikost te na sektore kao što su ribarstvo i turizam koji o njima ovise. 

Međutim, pretjerana gnojidba i dalje je problem u mnogim dijelovima EU-a, izvijestila je EK.

 

Neznatan napredak 

"Primjena Direktive o nitratima u posljednjih 30 godina nedvojbeno je povećala ukupnu kvalitetu vode u EU-u. Također, smatramo da konkretna nastojanja prelaska na održive metode daju rezultate. Međutim, tempo promjene nije dovoljan da se spriječi šteta za ljudsko zdravlje i očuvaju osjetljivi ekosustavi. U skladu s Europskim zelenim planom sad su potrebne hitnije mjere kako bi se postigla održiva poljoprivreda i zaštitila naša dragocjena opskrba vodom", izjavio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo. 

Koncentracije nitrata smanjile su se i u površinskim i u podzemnim vodama u EU-u u usporedbi sa stanjem prije donošenja Direktive o nitratima 1991. Međutim, novo izvješće pokazuje da je tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren neznatan napredak, a onečišćenje hranjivim tvarima iz poljoprivrede i dalje je ozbiljan problem za mnoge članice.

 

Pojačane mjere 

U razdoblju od 2016. do 2019. u mnogim članicama 14,1 posto podzemnih voda je i dalje premašivalo graničnu vrijednost koncentracije nitrata utvrđenu za pitku vodu. Prema nalazima, voda prijavljena kao eutrofična u EU-u obuhvaća 81 posto morskih voda, 31 posto obalnih voda, 36 posto rijeka i 32 posto jezera. 

Komisija će djelovati kako bi poboljšala usklađenost s Direktivom o nitratima, što je preduvjet za postizanje cilja Europskog zelenog plana o smanjenju gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 posto do 2030. Za to su potrebne pojačane mjere u većini članica na nacionalnoj i regionalnoj razini.

 

Klimatske promjene 

Kvaliteta nacionalnih programa djelovanja općenito se poboljšala, ali u mnogim slučajevima postojeće mjere nisu dovoljno djelotvorne u borbi protiv onečišćenja na područjima na kojima se povećao pritisak na poljoprivredu. 

Utjecaj klimatskih promjena u borbi protiv onečišćenja nitratima trebao bi se u većoj mjeri uzeti u obzir i na nacionalnoj razini. 

Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Finska, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska suočavaju se s najvećim problemima u borbi protiv onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Bugarska, Cipar, Estonija, Francuska, Italija, Portugal i Rumunjska imaju i žarišne točke u kojima je hitno potrebno smanjiti onečišćenje.