Fakultet strojarstva Sveučilišta u Ljubljani dobio je sredstva u vrijednosti gotovo 1,4 mil. eura za daljnji razvoj projekt SuperCool. Riječ je o projektu kojim se istražuju mogućnosti primjene superelastičnih poroznih struktura za učinkovitu elastokalorično hlađenje. Očekuje se da bi nakon uspješnog razvoja predloženi koncept hlađenja mogao biti široko korišten na različitim područjima rashladne tehnike, od minijaturnog hlađenja, do rashladnih i sustava klimatizacije i dizalica topline. Rezultati tih istraživanja nedavbno su objavljeni u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu 'Nature Energy'. Danas se rashladni i klimatizacijski uređaji osnivaju na rješenjima koja su stara i više od 100 godina i većina uređaja nije energetski učinkovita i koriste radne tvari koje su štetne za okoliš. To je razlog zašto se u svijetu sve više razvijaju razna alternativna rješenja za hlađenje kao što su termoelektrično (Peltierov element), sorpcijsko i evaporativno hlađenje, vorteksova cijev, termoakustično hlađenje, Stirlingove dizalice topline itd. Jedno od tih rješenja je tzv. kalorično hlađenje s primjenom feroičnih materijala, odnosno magnetokalorično ili magnetno, elektrokalorično, elastokalorično i barokalorično hlađenje, čija su načela rada jednaka. Naime, ako se kruta tvar izloži magnetnom ili električnom polju ili pak mehaničkom opterećenju, ona se zbog krute fazne transformacije zagrijava. Ta se toplina potom odaje u okolicu i tvar se hladi na početnu temperaturu. No, ako se u trećem koraku ta tvar ukloni iz magnetnog ili električnog polja ili se rastereti, također dolazi do njezinog hlađenja na početnu temperaturu. Tako ohlađena tvar sada je sposobna apsorbirati toplinu iz okolice i tako hladiti prostor u kojem se nalazi. U svim tim slučajevima 'radna tvar' je kruta: metal, keramika ili polimer. Od spomenutih alternativnih načina hlađenja najveći izgledi za uspješan razvoj ima elastokalorično hlađenje, a njegove su prednosti na ljubljanskom Fakultetu strojarstva dokazane još 2016. godine, kada je razvijen, izrađen i ispitan elastokalorični rashladni uređaj, odnosno dizalica topline. Tada je već na prvom prototipu dosegnut specifični učin i eksperimentalno utvrđena učinkovitos koja premašuje one kod svih do danas ispitanih alternativnih rashladnih tehnika. Očekuje se da bi prve nišne komercijalne primjene elastokaloričnog hlađenja mogle ugledati svjetlo dana za desetak godina, objavio je slovenski dnevnik 'Delo'.