Prijedlozi izmjena i dopuna Uredbe (EU) 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima (tzv. F-gas Regulative) uzrokovali su široku javnu raspravu širom Europe. Pri tome se struka slaže da su neki od njih svakako pretjerani i da bi mogli ugroziti europske ciljeve kada je riječ o energetskoj učinkovitosti i dekarbonizaciji sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije. 

Tako su tri europske stručne udruge, Europsko partnerstvo za energiju i okoliš (EPEE), Europsko udruženje za klimatizaciju i hlađenje (AREA) i Europsko udruženje za dizalice topline (EHPA) još u ožujku ove godine izrazile zabrinutost zbog toga što bi daljnje ograničavajuće mjere za primjenu fluoriranih stakleničkih plinova mogli ograničiti raspoloživost i/ili izbor između više radnih tvari, što bi za posljedicu moglo imati usporavanje porasta primjene dizalica topline


Stav hrvatskih stručnjaka

Tim raspravama pridružili su se i hrvatski stručnjaci okupljeni u Hrvatskoj udruzi za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT) koji su još potkraj travnja svoje mišljenje o prijedlogu izmjena F-gas Regulative uputili nadležnom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Tako HURKT podržava afirmativni pristup mjerama smanjenja emisija ugljičnog dioksida, uključujući i emisije koje nastaju kao posljedica uporabe fluoriranih stakleničkih plinova (HFC), a osobito se podržavaju sve mjere koje se odnose na postavljanje jasnog programa certifikacije svih sudionika u izgradnji, održavanju i servisiranju sustava hlađenja, grijanja, klimatizacije i dizalica topline.

U svemu tome izdvajaju se dvije točke koje treba istaknuti odmah na početku procesa revizije F-gas Regulative. Jedna od njih odnosi se na dopušene granične vrijednosti potencijala globalnog zagrijavanja (GWP), a druga na sustav obveznog certificiranja za sve kojima su rashladna i klimatizacijska tehnika dio svakodnevnog posla.


Prestroge granične vrijednosti GWP-a ugrožavaju širenje primjene dizalica topline

U vezi s predloženim postavljanjem granične vrijednosti GWP-a od 150 s rokom primjene od 2025., odnosno od 2027. godine, ovisno o proizvodima, hrvatski stručnjaci predlažu da se prijedlog promjeni dosadašnje odredbe F-gas Regulative (kojom se predviđalo da granična vrijednost bude GWP < 750), odgodi do sljedeće revizije. 

Glavni razlog za takav stav je činjenica kako su dizalice topline prepoznate kao održiva zamjena za fosilna goriva. Ako bi se postavila premala granična vrijednost GWP-a za radne tvari koje se u njima koristi, time bi se izravno ograničile mogućnosti primjene dizalica topline i time bi se ugrozili ciljevi vezani za dekarbonizaciju. S druge strane, veća primjena dizalica topline podržava postizanje zadanih ciljeva dekarbonizacije fonda zgrada i sustava grijanja i povećava iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, čime se ujedno povećava hrvatska energetska neovisnost.


Rad s novim radnim tvarima zahtijeva nova znanja i vještine

Stručnjaci okupljeni u HURKT-u također predlažu proširivanje sustava zakonski obveznog certificiranja fizičkih i pravnih osoba koje sudjeluju u procesima instalacije, održavanja i servisiranja uređaja koji koriste prirodne i radne tvari s malim GWP-om. Radi se o radnim tvarima kao što su fluorirani ugljikovodici (HFC), hidrofluoroolefini (HFO), prirodne radne tvari, odnosno ugljikovodici (HC), ugljikov dioksid (CO2) i amonijak (NH3).

Pri tome upravo amonijak (ujedno i jedna od najstarijih radnih tvari koja se danas koristi jedino u sustavima industrijskog hlađenja velikih učina) zahtijeva izdvojeni osvrt, jer pokazno postrojenje ili modelski uređaj nije prikladan za izvođenje u laboratorijskim uvjetima. Posljedica toga je nemogućnost provedbe certificiranja novih kadrova za rad s amonijakom jer je praktični dio obuke neizvediv u postojećim uvjetima, a novi stručnjaci mogu znanja i iskustva stjecati jedino dugoročno, na postojećim postrojenjima uz 'stare majstore'.

Uz to, obveznim certificiranjem svih sudionika u procesima instalacije, održavanja i servisiranja, bez obzira na radnu tvari koja se koristi, može se postići smanjenje emisije štetnih plinova, bolja energetska učinkovitost, red na tržištu, osiguravanje da radnim tvarima rukuju samo certificirane osobae i kvalitetna kontrola za nadležna državna tijela i ustanove.