Bečko gradsko energetsko poduzeće Wien Energie izgradit će jednu od najvećih dizalica topline u Europi pored pročistača vode koji se nalazi u 11. gradskom okrugu Simmering. 

Izgradnja ovog modernog postrojenja koje će se opskrbljivati obnovljivim izvorima bitan je korak na putu do klimatski neutralnog toplinarskog sustava.  

Očekuje se da će dizalica topline snage 55 MW nakon 1. faze radova sredinom 2023. početi proizvoditi dovoljno toplinske energije za opskrbu oko 56 tisuća kućanstava. Do 2027. radovi na crpki trebali bi biti u potpunosti završeni, a tada bi trebala postići punu snagu od 110 MW. Nakon završetka radova, toplinskom energijom moći će opskrbljivati čak 112 tisuća kućanstava. 

Zahvaljujući ovom projektu, emisija ugljikova dioksida u glavnom gradu Austrije trebala bi se smanjiti za 300 tisuća tona godišnje, izvijestio je Inozemni ureda Grada Beča.

 

Energija iz hidroelektrane 

Dizalica topline djeluje kao i hladnjak, ali u obrnutom smjeru. Kod hladnjaka toplina nastaje kao nusproizvod hlađenja, a kod dizalice topline je upravo ta toplina željeni proizvod. 

Suvremena tehnologija ugrađena u novu dizalicu topline omogućava izvlačenje topline iz vrlo niskih temperatura vode. Pomoću dizalica topline temperatura od oko 6 °C može dosegnuti onu iznad 90 °C. Nastala energija zatim se u obliku tople vode putem mreže daljniskog grijanja predaje tisućama bečkih stanova. 

Kao izvor topline koristit će se isključivo obnovljiva energija. Višak toplinske energije nastao radom bečkog pročistača voda činit će dvije trećine potrebne energije, dok će jedna trećina otpasti na 'zelenu' energiju iz hidroelektrane na Dunavu Freudenau koja se nalazi u blizini. Tako će se moći iskoristiti i vrijedna energija iz pročišćenih otpadnih voda koja je dosad bila neiskorištena.

 

Ekološki prihvatljivo grijanje 

U projekt izgradnje ove dizalice topline bečko poduzeće uložit će oko 70 milijuna eura, a radovi počinju u ožujku. Njezino puštanje u rad nakon 1. faze gradnje planirano je sredinom 2023. godine. 

Bečka mreža daljinskog grijanja duga je više od 1.300 kilometara, što je čini jednom od najvećih u Europi. Poduzeće Wien Energie toplinskom energijom opskrbljuje 420 tisuća bečkih kućanstava i 7.600 velikih kupaca te time smanjuje emisiju CO2 za više od 1,5 milijuna tona godišnje. 

Gotovo 50 posto daljinskog grijanja u Beču danas potječe iz viška toplinske energije koji nastaje u kogeneracijskim postrojenjima u kojima se istodobno proizvodi električna i toplinska energija. Ostatak dolazi iz spalionica, biomase i otpadne topline iz industrijskih procesa. Manji dio otpada na toplinske crpke te geotermalnu i Sunčevu energiju. 

Grad Beč postavio je ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2040. Važnu ulogu pritom igra tranzicija na ekološki prihvatljiv sustav grijanja. Kako bi toplinarski sustav u tom gradu postao klimatski neutralan, bečko gradsko energetsko poduzeće sve se više okreće geotermalnim izvorima i korištenju viška toplinske energije koji, primjerice, nastaje u postrojenjima kao što je bečki pročistač vode.