Hrvatska je po pitanju ograničenja primjene pojedinih radnih tvari u rashladnoj tehnici učinila jako puno, istaknuto je, među ostalim, na okruglom stolu koji je održan tijekom 7. Klima-foruma, najznačajnijeg događanja u tehnici grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije u Hrvatskoj i susjednim zemljama, a koji se ove godine održava 22. i 23. listopada u Rovinju, u organizaciji tvrtke Energetika marketing i HESO-a. Bez obzira na usklađivanje s europskom uredbom ili, poznatije, ‘F-Gas regulativom’ koja će sektor rashladne i klimatizacijske tehnike, te trgovinu, prehrambenu industriju i dr., u EU stajati više milijardi eura, prof. Marino Grozdek na FSB-u, istaknuo je kako Hrvatska treba ići i korak dalje i školovati što je više moguće odgovarajućih stručnjaka za to područje. 


Zaoštravanje odredbi 

Robert Horvath, voditelj ključnih kupaca i projektni inženjer u tvrtki Air-Cond iz Graza koja je generalni distributer klimatizacijske opreme Toshiba za Srednju Europu, napomenuo je kako su za ograničenje primjene određenih radnih tvari zapravo zaslužni i proizvođači. “Jer, oni ne žele biti krivci za klimatske promjene”, naglasio je. Valja istaknuti kako se od 1. siječnja 2020. zaoštravaju odredbe iz ove europske uredbe koja je na snagu stupila još 2015. godine. Tako se, primjerice, od početka iduće godine na tržište zemalja Europske unije više ne smiju puštati komercijalni hladnjaci i zamrzivači (hermetički zatvoreni) koji kao radne tvari koriste hidrofluorougljike (HFC) čiji je potencijal globalnog zagrijavanja veći od 2500. 

Amonijak

Tonko Ćurko, predsjednik Hrvatske udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT), na ovom događanju koje već tradicionalno okuplja stručnjake i vodeće tvrtke u tehnici grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, kazao je kako gotovo svi rashladni sustavi u prehrambenoj industriji koriste amonijak. “Međutim, na tržištu nedostaje stručnjaka za rad s ovom otrovnom radnom tvari”, napomenuo je, dodajući kako se ta slika može popraviti zahvaljujući odgovarajućim obrazovanjem i programom usavršavanja za inženjere, tehničare i servisere koji dolaze u doticaj s amonijakom. 

Smanjenje potrošnje energije 

Maja-Marija Nahod, pomoćnica ministra za graditeljstvo, procjene vrijednosti nekretnina i energetsku učinkovitost u zgradarstvu, istaknula je kako je Europska unija u svojoj dugoročnoj viziji postavila ambiciozni konačni cilj - klimatski neutralnu Europu do 2050. godine. To znači smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030., a čak između 80 i 95 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. “Svi naši propisi i postupci idu u tom smjeru - značajnom smanjenju potrošnje energije”, napomenula je. Osim sektora rashladne i klimatizacijske opreme, značajniji obol energetskoj učinkovitosti i, posljedično, zaštiti okoliša, svakako mogu dati zgrade. “One su ključne u provedbi energetski učinkovite Europe, jer troše gotovo 40 posto konačne potrošnje energije. Dakle, zgrade su nam energetski neučinkovite”, naglasila je. 

Stare zgrade

Svjesni smo činjenice da je fond zgrada u Hrvatskoj, kao i u Europi, u prosjeku jako star. Prema istraživanjima, 35 posto zgrada u Europi ima više od 50 godina. A 75 posto zgrada koje se koriste danas - koristit će se i u 2050. godini. Kako bismo postigli ambiciozni cilj do 2050., godišnje bi se trebalo obnoviti tri posto ukupne površine zgrada, što je i naš strateški plan”, objasnila je Nahod. Osim ‘F-Gas regulativi’ i njenoj primjeni u praksi, zatim novim zahtjevima za projektiranje i izvođenje gotovo nula energetskih zgrada i mogućnostima financiranja energetske obnove u zgradarstvu, posebnost ovogodišnjeg Klima-foruma bio je stručni obilazak termotehničkih instalacija (opreme za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju) i predstavljanje projekta ‘Grand hotela Park’.