Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na konferenciji Voda - najvažniji resurs budućnosti u organizaciji časopisa Komunal najavio je reformu sektora, odnosno okrupnjavanje vodno-komunalnih tvrtki. Prema prijedlogu bi, umjesto dosadašnjih skoro 200 bilo samo 35-40 isporučitelja vodnih usluga. Ovime bi se tvrtke kadrovski i na svaki drugi način ekipirale i osposobile za učinkovitije povlačenje sredstava, jer je dosadašnja potkapacitiranost značajno usporavala provedbu. Rekao je da se izrađuje nacrt zakona o vodama i vodnim uslugama, kao dio reforme komunalnog sektora.
Do kraja ove godine planiramo alocirati do 116% sredstava, no slijede sekundarni ugovori te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi radovi krenuli već ove godine, zaključio je Šiljeg. Pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragan Jelić kazao je kako Hrvatska ima na raspolaganju preko 1,05 mlrd. EUR iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2023. što pokazuje da nam je pročišćavanje voda visoko na listi prioriteta. Naglasio je kako se u budućnosti kroz projekt ‘Zelena Europa’ očekuju i veća financijska sredstva. "Međutim, do problema dolazi u provedbi zbog niza komplikacija, od „rušenja“ natječaja, žalbi, odgoda tako da je u ovom trenutku isplaćeno tek 6% sredstava. Ove godine to mislimo jako ubrzati jer sva sredstva koja smo do 2023. dobili, moramo potrošiti inače ćemo dio novca morati vratiti u europski proračun", naglasio je pomoćnik Jelić. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković komentirajući trenutnu situaciju u sektoru, izvijestio je kako je u tijeku raspisivanje natječaja u vrijednosti od nekoliko milijardi kuna. U ovom trenutku pokrenuti su projekti za 48 aglomeracija, više od 3.000 km kanalizacijskih kolektora te oko 1.200 km vodoopskrbnih cjevovoda. Na zbrinjavanju otpadnih voda je još puno posla, jer je u Hrvatskoj tek 50% stanovnika priključeno na odvodnju te se oko 35% otpadnih voda pročišćava i ispušta na primjeren način, kazao je Đuroković. Generalni direktor pozvao je na sinergiju i protočnu komunikaciju kako bi sektor iskoristio što više sredstava. 
Značajna ulaganja bit će potrebna i u segmentu smanjenja gubitaka zahvaćene vode, koju su sada veći nego prije dvije-tri godine i iznose čak 49%. Prvi put na raspolaganju je 100 milijuna kuna za smanjenje gubitaka, a od iduće godine sredstva će biti značajno veća. Europarlamentarka Ivana Maletić, koja je predstavila proračun EU za razdoblje 2021.-2027. u okviru kojeg će biti dostupna sredstva za vodno gospodarstvo. Zastupnica Maletić objasnila je kako će s 1 135 mlrd eura proračun biti neznatno manji nego dosadašnji, ali značajno promijenjene strukture. Indikativno je da bi se čak za 10% trebala smanjiti sredstva za kohezijsku politiku, a Hrvatska bi u novoj financijskoj perspektivi imala 6% manje sredstava. Postojećih 11 prioriteta zamijenit će pet novih, a sredstva za komunalni sektor alocirat će se u okviru prioriteta 5) Europa bliža građanima. Evidentno je da su vode i odvodnja prvoklasno političko pitanje, što je pokazalo veliko zanimanje za panel raspravu u kojoj su sudjelovali zastupnici u Hrvatskom saboru Tomislav Panenić, Branko Hrg i prof.dr. Slaven Dobrović. Zaključeno je kako je okrupnjavanje racionalan potez, ogroman novac je na raspolaganju i treba napraviti maksimalni napor da se iskoriste osigurana sredstva. Hrvatskim tvrtkama u postupku javne nabave treba osigurati ravnopravne mogućnosti za sudjelovanje u natječajima.