Do kraja ove godine planiramo alocirati do 116% sredstava, no slijede sekundarni ugovori te je potrebno
uložiti dodatne napore kako bi radovi krenuli već ove godine, zaključio je Šiljeg.
Pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Dragan Jelić kazao je kako Hrvatska ima na
raspolaganju preko 1,05 mlrd. EUR iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2023. što pokazuje da nam je
pročišćavanje voda visoko na listi prioriteta. Naglasio je kako se u budućnosti kroz projekt ‘Zelena Europa’
očekuju i veća financijska sredstva. "Međutim, do problema dolazi u provedbi zbog niza komplikacija, od „rušenja“ natječaja, žalbi, odgoda
tako da je u ovom trenutku isplaćeno tek 6% sredstava. Ove godine to mislimo jako ubrzati jer sva sredstva
koja smo do 2023. dobili, moramo potrošiti inače ćemo dio novca morati vratiti u europski proračun",
naglasio je pomoćnik Jelić.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković komentirajući trenutnu situaciju u sektoru, izvijestio
je kako je u tijeku raspisivanje natječaja u vrijednosti od nekoliko milijardi kuna. U ovom trenutku
pokrenuti su projekti za 48 aglomeracija, više od 3.000 km kanalizacijskih kolektora te oko 1.200 km
vodoopskrbnih cjevovoda. Na zbrinjavanju otpadnih voda je još puno posla, jer je u Hrvatskoj tek 50%
stanovnika priključeno na odvodnju te se oko 35% otpadnih voda pročišćava i ispušta na primjeren način,
kazao je Đuroković. Generalni direktor pozvao je na sinergiju i protočnu komunikaciju kako bi sektor
iskoristio što više sredstava.
Značajna ulaganja bit će potrebna i u segmentu smanjenja gubitaka zahvaćene vode, koju su sada veći
nego prije dvije-tri godine i iznose čak 49%. Prvi put na raspolaganju je 100 milijuna kuna za smanjenje gubitaka, a od
iduće godine sredstva će biti značajno veća. Europarlamentarka Ivana Maletić, koja je
predstavila proračun EU za razdoblje 2021.-2027. u okviru kojeg će biti dostupna sredstva za vodno
gospodarstvo. Zastupnica Maletić objasnila je kako će s 1 135 mlrd eura proračun biti neznatno manji
nego dosadašnji, ali značajno promijenjene strukture. Indikativno je da bi se čak za 10% trebala smanjiti
sredstva za kohezijsku politiku, a Hrvatska bi u novoj financijskoj perspektivi imala 6% manje sredstava.
Postojećih 11 prioriteta zamijenit će pet novih, a sredstva za komunalni sektor alocirat će se u okviru
prioriteta 5) Europa bliža građanima.
Evidentno je da su vode i odvodnja prvoklasno političko pitanje, što je pokazalo veliko zanimanje za panel raspravu u kojoj su sudjelovali zastupnici u Hrvatskom saboru Tomislav Panenić, Branko Hrg i prof.dr. Slaven Dobrović. Zaključeno je kako je okrupnjavanje racionalan potez, ogroman novac je na raspolaganju i treba napraviti maksimalni napor da se iskoriste osigurana sredstva. Hrvatskim tvrtkama u postupku javne nabave treba osigurati ravnopravne mogućnosti za sudjelovanje u natječajima.
