Nedavne poplave koje su teško pogodile Njemačku i Belgiju, a kojih nisu bile pošteđene ni mnoge druge europske zemlje pa ni Hrvatska najbolji je dokaz zašto se vodom i vodnim resursima mora gospodariti odgovorno i održivo. U skladu s time, konferencija 'Voda 2021' obradila je teme kao što su očekivano okrupnjavanje i unaprjeđenje poslovanja vodnokomunalnih tvrtki i primjena europskih sredstava pri ostvarivanju projekata u vodoopskrbi i odvodnji. Već tradicionalan stručni skup i ovaj je put u zagrebačkom hotelu 'Westin' okupio predstavnike vodnokomunalnog gospodarstva i jedinica lokalne uprave i samouprave iz cijele Hrvatske, ali i predstavnike nadležnih državnih tijela i ustanova.

Hrvatska je svakako bogata vodnim resursima pa je cilj očuvati je za buduće generacije. Istaknula je to dr. sc. Mara Pavelić, predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda, napomenuvši kako stanje u području vodnog gospodarstva nije zadovoljavajuće pa će u narednim godinama biti potrebna opsežna ulaganja u to i u područje zaštite okoliša. To je potvrdio i direktor Hrvatskih voda, mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing., koji je nalgasio kako nikada do sada nije bilo toliko ulaganja u vodnokomunalno gospodarstvo, ali da pri ostvarivanju tih projekata sve veći problem predstavlja porast cijena građevinskih radova i materijala. Upravo zato se intenzivno priprema višegodišnji plan komunalnih i vodnih građevina kao preduvjet za traženje europskih sredstava za takve projekte, istaknula je Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo i zaštitu mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Vezano uz nedavne poplave, čelnik Hrvatskih voda napomenuo je i kako su ta ustanova i njezini djelatnici i partneri uvijek spremni za lokalne intervencije, ali i da je za učinkovitu obranu od poplava najbolje rješenje gradnja retencija uzvodno od ugroženih područja.

Konferencija je obuhvatila tri okrugla stola s ključnim temama iz vodnokomunalnog gospodarstva. Jedno od njih svakako je i najavljeno okrupnjavanje vodnokomunalnih tvrtki kako bi njihove usluge bile pristupačnije (priuštivije) širem krugu građana. Naime, u Hrvatskoj trenutačno ima 156 isporučitelja vodnih usluga, ali i 200 lokalnih vodovoda kojima nitko ne upravlja (uglavnom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj). Stoga je jedan od ciljeva Uredbe o vodnim uslugama taj broj svesti na 40-ak. Ipak, pri tome se treba voditi računa o posebnosti pojedinih područja, a okrupnjavanje ne smije biti samo sebi svrha i ne smije se provoditi administrativno. Uostalom, svoje protivljenje 'paušalnom okrupnjavanju', kakvo je predviđeno za Zadarsku županiju suprostavio se Kristijan Kapović iz virske gradske uprave, napomenuvši kako su Vir, Nin, Prevlaka, Vrsi godinama bili nezadovoljni zadarskim Vodovodom koji ih je zanemarivao. Potom su osnovali svoju neovisnu vodoopskrbnu tvrtku i ostvarili sve željenje projekte, a sada bi ih netko ponovno priključivao Vodovodu koji za to nema ni zanimanja ni kapaciteta.