Središte okupljanja mnogih znanstvenika i stručnjaka iz područja strojarske, građevinske, arhitektonske, elektrotehničke, agronomske struke i ove je godine bio 24. međunarodni znanstveno-stručni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji 'Interklima'. Simpozij je održan 6.4.2017. u dvorani 'Brijuni' Zagrebačkog velesajma, usporedno s istoimenim, 24. međunarodnim sajmom grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energije koji je održavan 4. - 7.4.2017. godine.
Prva cjelina predavanja na Seminaru bila je fokusirana na dizalice topline i njihove razlike pri projektiranju i u proizvodnji energije kod paralelnog i protoka u suprotnom smjeru i na usporedbu različitih izmjenjivača topline pri iskorištavanju otpadne topline. Isto tako, bilo je riječi i o analizi isplativosti modela revitalizacije termoelektrana uz primjenu Sunčeve energije, određivanju preostalog životnog vijeka kabela u nuklearnim elektranama, utjecajima različitih sezona žetve i gnojidbe za značajnu kulturu za proizvodnju biomase Miscanthus x giganteus, novim rješenjima u konstrukciji uređaja za grijanje biomasom, potencijalnoj proizvodnji biometana uz sudjelovanje građana Zagreba u odvajanju biološkog otpada i izazovima u kompleksnoj povezanosti toplinske ugodnosti u poslovnim zgradama i ljudskog ponašanja. 
U drugom dijelu predavanja su prikazane novosti vezane za centralne toplinske sustave. Pri tome dan pregled tržišta i tehnika za solarno daljinsko grijanje, gdje je vodeća Danska s instaliranim toplinskim učinom 900 MW, dok proizvodnja energije iz takvih sustava stoji 30 - 42 EUR/(MW h). Uz to, prikazani su i model utjecaja instalacije razdjelnika troškova grijanja u centralne toplinske sustave, kvantifikacija izvora geotermalne energije u Hrvatskoj, gdje se ističu geotermalna polja Velika Ciglena i četiri nova odobrena eksploatacijska polja i revizija polja Lunjkovec - Kutnjak te procijenjenih 400 izvora koji bi, uz geotermalnu vodu, proizvodili i nekonvencionalni prirodni plin, mapiranje potražnje toplinske energije u kontekstu energetskog planiranja za Veliku Goricu kako bi se reducirala opskrba primanom energijom, emisije stakleničkih plinova i energetski troškovi i povećalo korištenje obnovljivih izvora i otpadne topline, razvoj optimalnog modela primjerenog za veličinu i raspored centralnih toplinskih sustava uzimajući u obzir obnovu zgrada kako bi se iskoristili obnovljivi izvori energije poput Sunca, geotermalne energije, biomase i otpadne topline.