Novi list piše da Ministarstvo graditeljstva idući tjedan zatvara javnu raspravu o programu energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada do 2020. Fokus je na privatnim industrijskim i turističkim objektima i uredskim zgradama koje su građene do 1987. koje troše puno energije. Ministarstvo iznosi procjenu da bi energetska obnova mogla uposliti šest tisuća ljudi, a do 2020. i 11 tisuća, no taj posao neće biti lak jer je povrat uloženog prosječno 7,37 godina, što znači da uštede nisu dovoljne da bi privatni sektor investicije realizirao sam, kreditnim linijama banaka, koje uostalom još nemaju ni konkretnih proizvoda. Država pak ovakve projekte ne može sufinancirati jer je riječ o subvencijama koje EU ne prihvaća. Moguće su samo male potpore do 200.000 eura u tri godine, što je dovoljno malim i srednjim poduzetnicima, ali ne i velikima. Zato se predlaže da se novac pronađe doprinosima kojima bi se obveza provedbe projekata energetske učinkovitosti prebacila na opskrbljivače energijom koji bi prikupljali naknadu za isporučenu energiju, što bi išlo za energetsku obnovu, te provedbom programa uštede prema kupcima. U Nacrtu programa naglašava se da je cijena energije u Hrvatskoj preniska i nedovoljno motivirajuća za ulazak u investiciju energetske obnove, a povećanje cijene navodi se kao jedna od mjera kojom bi se "otklonile prepreke energetskoj obnovi".