Većina korisnika razdjelnika promijenila je svoje navike kako bi smanjili trošak grijanja. Više ne drže cijeli dan prozore na „kipu“, ne stavljaju mokru odjeću na radijatore, a prije izlaska iz kuće gase ili smanjuju grijanje, pokazalo je istraživanje koje je GfK proveo na traženje Danfossa. U svrhu dobivanja informacija provedene su dvije grupne diskusije u Zagrebu kako bi se bolje upoznale navike, stavovi i razina informiranosti građana koji provode neke od mjera energetske učinkovitosti te onih koji ih još ne provode.
 Većina korisnika ima manje račune, osim onih koji nisu promijenili svoje navike. Ispitanici koji ne provode ni jednu mjeru energetske učinkovitosti odlažu donošenje odluke. Razlozi su različiti: žele smanjiti troškove pa čekaju odluku o učešću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i najavljene promjene pravilnika o izračunu potrošnje. Također, boje se visokih računa i da će im biti hladno, ustručavaju se zbog loše izolacije zgrada i loših prozora, a u zgradama s velikim brojem umirovljenika najvažniji razlog je financijski trošak koji oni ne mogu podnijeti. 
Trenutno raspolažu s gotovo isključivo negativnim informacijama. U pravilu su to informacije o visokim računima i nakon ugradnje razdjelnika, niskoj temperaturi u stanu, problemima sa šumom u cijevima, kao i da se neki stanari i dalje dobivaju račune iako se uopće ne griju. Misle da se kalorimetri ne ugrađuju kako bi bilo prostora za „muljažu“. Nedostaju im informacije kako se obračunava potrošnja i koja je svrha zajedničkog dijela potrošnje i čemu služi. Nije im sasvim jasna razlika između razdjelnika i radijatorskih termostata ili razdjelnika i kalorimetara, a uopće im nije jasno kako funkcionira i čemu služi balansiranje sustava grijanja. Ističu potrebu postojanja nepristranog stručnog izvora koji će im objasniti obračun potrošnje toplinske energije kao i koje je mjere potrebno provesti da bi njihove zgrade postale energetski učinkovite. I ovoj skupini ispitanika nedostaje nepristran, stručan i vjerodostojan izvor informacija koji bi objasnio kako funkcioniraju mjere energetske učinkovitosti i što je sve potrebno da bi ostvarili potrebne uštede i odgovarajući komfor. Rezultati istraživanja pokazuju da građanima kronično nedostaju informacije i edukacija. 
Da bi se stanje popravilo bit će im potrebno jednostavnim jezikom objasniti način na koji se izračunava potrošnja i što sve utječe na konačni iznos računa, a posebno ih je važno informirati o važnosti promjene navika jer, kako kažu, „nama je razdjelnik dao mogućnost da uštedimo, ali on ne štedi“. Za cijeli niz uočenih problema (šum i kuckanje po cijevima, različita temperatura kod različitih stanova ali s istom otvorenosti termostatskih ventila, visina maksimalne temperatura koja se isporučuje) bit će potrebno daleko bolje objasniti svrhu balansiranja sustava grijanja i ulogu pumpi nego što je to do sada bio slučaj, zaključeno je iz istraživanja. Stanarima također treba omogućiti da dnevno prate potrošnju kako bi mogli pratiti utjecaj promjena navika na iznos računa.