Hrvatske šume u ovoj godini planiraju proizvesti 2,7 milijuna kubika ogrjevnog drva koja će mahom biti prodana kogeneracijama, zatim tvornicama peleta i ploča te, među ostalim, kućanstvima. 
Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, ističe kako HŠ s kogeneracijama trenutačno ima 27 aktivnih ugovora za prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva. “Po sili zakona, na žalost, morali smo raskinuti 21 ugovor. Međutim, natječaj traje do 28. veljače. Tako da se nadamo da ćemo sklopiti ugovore sa svima onima koji su u međuvremenu pribavili ili će pribaviti uporabne dozvole, jer je to ponajprije bio razlog raskida ugovora”, istaknuo je prvi čovjek Hrvatskih šuma na 9. Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i OIE. Konferencija je održana danas u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge biomase CROBIOM
Važno je naglasiti kako je u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) trenutačno upisano stotinjak postrojenja na biomasu. Njihova ukupna planirana instalirana električna snaga je 214 megavata. Međutim, samo 28 takvih postrojenja je priključeno na mrežu, a njihova ukupna instalirana snaga iznosi 58 MW.  
Davor Zec, predsjednik Hrvatske udruge biomase CROBIOM, ističe kako Hrvatska raspolaže vrijednim šumskim resursima koji su posljedica četvrt stoljeća dugog organiziranog upravljanja šumama. CROBIOM smatra, kazao je Zec, kako je potrebno povećati uporabnu vrijednost drva i koristiti ga blizu mjesta njegova nastanka. Jer se tako smanjuju transportni troškovi, emisije CO2 te se pritom angažira lokalna radna snaga. 
Također, nastavio je, drvoprerađivačke tvrtke i proizvođači drvnih goriva drže kako je potrebno osigurati potpore ulaganjima u nove projekte, uključujući one u proizvodnju peleta i kogeneracijskih postrojenja. “Jer, bez dimnjaka, nema napretka”, napomenuo je.
Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, kazao je kako će biomasa u energetskoj politici do 2030. godine zasigurno imati vrlo važno mjesto. “U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike bili smo vrlo aktivni na zakonodavnom području. Naime, donijeli smo niz novih zakonodavnih propisa iz energetike. Posebice ističem izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koji je stupio na snagu prošle godine”, naglasio je. 
Cilj ministarstva je, nastavio je Validžić, osigurati energetski zakonodavni okvir koji treba osigurati stabilnost ulaganja i sigurno planiranje daljnjih projekata na tom području. Pariški sporazum je, dodao je, svim EU članicama postavio prilično visoke i ambiciozne ciljeve koji će se posebice ocrtavati u energetskoj politici u narednih 10 godina. “Danas je svima jasno kako se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša. Zbog toga smo u visokoj fazi izrade Energetske strategije koja nam jasno treba pokazati put kojim Hrvatska treba krenuti kako bi zadovoljila nacionalne interese te se ujedno uklopila u europsku energetsku politiku”, objasnio je Validžić, dodajući kako je na koncu 2019. predan i prvi nacrt integriranog energetsko-klimatskog plana kojim će se predložiti mjere i aktivnosti koje bi Hrvatskoj trebale osigurati povoljnu i čistu energiju te tako stabilnu tranziciju ka čistoj energiji. 
Tu će sasvim sigurno biti mjesta i za biomasu koja može odigrati važnu ulogu u rješavanju nekoliko ključnih problema s kojima se danas suočava europska energetika. “Prvi je sigurnost opskrbe, jer s biomasom možemo osigurati stabilan izvor električne i toplinske energije. Kombiniranim korištenjem električne i toplinske energije možemo dobiti sinergijski učinak u tranziciji kojom se hrvatski energetski sustav treba transformirati u onaj bez fosilnih goriva”, napomenuo je, dodajući kako biomasa ima i snažnu gospodarsku ulogu. Točnije, ona može pomoći gospodarstvu te potaknuti zapošljavanje na onim manje razvijenim područjima.