Tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini (BiH) nemaju dugoročnu viziju i planove razvoja u skladu s načelima održive energetske tranzicije, ne posluju na zadovoljavajući način i nisu u mogućnosti ulagati u nove proizvodne kapacitete bez državne pomoći, navodi se u istraživanju među 120 istaknutih stručnjaka u regiji. 

Istraživanje "Barometar spremnosti zemalja za održivu energetsku tranziciju u zemljama Zapadnog Balkana", koje je obuhvatilo BiH, Srbiju i Crnu Goru, proveo je Centar za održivu energetsku tranziciju "ReSET". Čak 71,2% sudionika uključenih u istraživanje smatra da će se ugljen u BiH koristiti "prije" i "poslije" 2050. godine. 

Trećina ispitanika smatra da ćemo do 2050. koristiti ugljen, ali i da je plan napuštanja ugljena vrlo važan s obzirom na to da u BiH i regiji prevladava mišljenje da će dekarbonizacija ići tako da do 2045. nećemo ništa raditi, a onda rušiti za pet godina. Kao ključne prepreke anketirani navode elektroprivrede koje žele monopole i donosioce politika koji ne razumiju širu sliku. 

Sudionici se slažu da bi se korištenje ugljena trebalo brzo i organizirano smanjiti i do 2030. razvijati obnovljivi izvori energije, a preferirane tehnologije su vjetroelektrane i solarne elektrane. Oko 18% anketiranih smatra da bi tehnologiju rekonstrukcije termoelektrana trebalo koristiti za suizgaranje ugljena i biomase, a oko 15% podržava elektrane na biomasu/bioplin, uključujući kogeneracije, objavio je Capital.ba.