U sektoru bioplina stanje je alarmantno, upozorio je poljoprivrednik i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina, Marijan Cenger, na online konferenciji "Energija u poljoprivredi - kako do obnovljivih izvora". "Zapeli smo u administraciji, u nepovezivanju poljoprivrede i energetike, nerazumijevanju između ministarstava", ističe kao problem i dodaje da je danas stoga malo tko motiviran graditi bioplinsko postrojenje. 

"I oni koji su potpisali ugovore s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) prošle godine danas ih otkazuju i pod cijenom od 600 do 700 tisuća kuna izgubljenih (uloženih op.a.) sredstava zbog toga što naša cijena struje nije rasla osim nekih 2%, s druge je strane rasla cijena inputa višestruko", kaže on uz pojašnjenje da tu čak ne misli na žitarice čiji se određeni dio koristi u bioplinskim postrojenjima.

"Loša politika Ministarstva poljoprivrede u dijelu poticanja izvoženja stajnjaka direktno na polje dovela je do cijene tog proizvoda od 100 kuna za tonu. Nama gornja granica ulaza po trenutnoj cijeni električne energije od 1,30 kn, iznosi 250 kuna za tonu kukuruzne silaže, a znajući da je potrebno 5 tona stajnjaka umjesto jedne tone silaže", jednostavna je računica zbog koje su održivost i poslovanje upitni. 

Neisplativa proizvodnja dovest će do gašenja bioplinskih elektrana

Rezignirano komentira kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne reagira, iako se govori da su kalkulacije u tijeku. No, HROTE ne povećava cijenu otkupa električne energije iako, smatra, imaju sve osnove. "Doslovno trebaju pretočiti sredstva koja dobiju od naše struje na one koji ju proizvode", upućuje Marijan upozorivši da ako se to ne dogodi unutar mjesec dana, počinje gašenje bioplinskih postrojenja. On kaže da već imaju takve najave. Na većim elektranama su se počeli gasiti prvi motori, a bez brzih rješenja gasit će se i ostali. 

Proizvođači traže rekalkulaciju cijene poticaja jer smatraju da je pogreška napravljena od strane HROTE još 2012. ili 2013. kada je ona fiksirana, iako ovise o inputima s promjenjivom cijenom kao što je stajnjak, kukuruzna silaža i nusproizvodi. Ti inputi puti imaju svoj trošak dopreme, zbrinjavanja i drugog u cilju smanjenja emisija CO2. Po njemu je potrebno donošenje zakonske uredbe od strane Vlade kojom će se dozvoliti rekalkulacija. 

"Nama se po MWh treba platiti 100 eura više da bismo bili održivi. U protivnom će bioplin i pored RePowerEurope i sve zelene politike biti osuđen na propast", upozorava uz komentar da ga zanima kako će kompletna naša država takvu situaciju objasniti EU u vrijeme kada se nastoji i za deset puta povećati proizvodnja bioplina, piše Agroklub