Prema International Energy Outlook 2019. Međunarodne agencije za energetiku, globalna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora povećat će se za više od 20% tijekom projiciranog razdoblja (2018.-2050.), te će tako osiguravati gotovo polovicu svjetske proizvodnje električne energije u 2050. Računa se da će OIE do 2030. rasti s 31% na 40%, nakon čega se njihov rast usporava i 2050. doseže 49%. 

U istom će se razdoblju globalna proizvodnja ugljena smanjiti za 13%, te će ugljen činiti tek 22% energetskog miksa 2050., ali ostaje relativno stabilan. U Europi je potražnja za energijom neće rasti - vjetar s 14% u 2020. rast ne 25%, kao i solari (s 9% na 25%) dok foislni izvori padaju s 37% na tek 18% proizvodnog miks,a s udjelom ugljena od tek 5%. 

Euroazija vuče potražnju

S obzirom da je godišnji rast potražnje za energijom u Europi i Euroaziji koja ne pripada OECD-u (bez Rusije) sporiji od 1% i bez čvrstih politika usmjerenih na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, kombinacija proizvodnih resursa promijenit će se samo neznatno, stoji u projekcijama. To ovu prognozu čini prilično neobičnom, jer proizlazi da u tom dijelu svijeta plin donekle zamjenjuje ugljen, ali obnovljivci gotovo da ne postoje, što je prilično nerealistično za budućnost u kojoj će klimatske promjene biti sve veći faktor za donošenje odluka. U toj regiji 2020. plin čini 25% energetskog miksa a ugljen 26%, dok bi to u slučaju plina raslo na 32% 2040., a ugljen će pasti na 16%.

Kroz 2050. g. proizvodnja energije iz vjetra i Sunca neznatno se povećava i čini manje od 10% proizvodne mješavine 2050. godine, a hidroelektrane ostaju glavni izvor proizvodnje obnovljivih izvora energije za ovo područje, stoji u projekcijama IEA. Rast proizvodnje prirodnog plina zamijenit će određenu razinu proizvodnju ugljena koja pada sa 31% u 2018. na 15% u 2050. - ali ukupni udio stvaranja fosilnih gena promijenit će se relativno malo tijekom razdoblja projekcije.