Ministarstvo gospodarstva uputilo je službeni prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije na mišljenje relevantnim institucijama, među kojima su HERA, HROTE, HEP OPS, HEP ODS, Zajednica obnovljivih izvora energije pri HGK, HUP i AZTN. Nacrt prijedloga tarifnog sustava donosi mnoga poboljšanja u odnosu na sadašnju verziju, ali i predlaže drastična smanjenja poticajnih cijena za OIE, koja bi mogla znantno usporiti, pa čak i zaustaviti investitore, o čemu je naš portal već izvijestio viješću i komentarom. O ovom prijedlogu sve će se strane očitovati vjerojatno već tijekom idućeg tjedna.
Za početak, ugovori o otkupu električne energije iz OIE više se neće potpisivati na 12 već na 14 godina, što je svakako korak naprijed koji će djelomično ublažiti veliki pad otkupnih cijena. U prijedlogu tarifa uvodi se revizija tarifnih stavki jednom godišnje, kao i otkupna cijena za isporučenu električnu energiju tokom pokusnog rada, oko čega je bilo puno prigovora jer su investitori HEP-u mjesecima isporučivali struju besplatno. Predlaže se da tako proizvedena energija bude plaćena po 60% prosječne proizvodene cijene po kWh. Uređuje se tarifa prilikom građenja više elektrana srodnog tipa na istoj građevinskoj čestici, a za FN sustave spominje se proširenje kvote za Sunčane elektrane, i to na način da HROTE sklapa ugovore do kraja godine za integrirane sustave do ukupne snage 10MW, i neintegrirane sustave snage do ukupno 5MW. 
Predlaže se da se za solarne sustave definira rok od godinu dana između potpisa ugovora o otkupu s HROTE i aktivacije ugovora. Međutim, najviše prijepora izazvat će visine tarifnih stavki koje su značajno smanjene. Najbolje će proći male hidroelektrane kojima se tarifa povećava, a najlošije prolaze FN projekti. Najviše su stradale velike neintegrirane sunčane elektrane na zemlji za koje je otkupna cijena fiksirana na samo 1,30 kn/kWh. Takav prijedlog sigurno neće naići na zeleno svjetlo kod investitora jer posve destimulira gradnju takvih objekata. 
Veliko kresanje doživjeli su manji FN projekti kojih je najviše. Sunčane elektrane do 10 kWh s korektivnim faktorima dobivaju otkupnu cijenu od 2,63 kn/kWh, (odnosno 3,15 kn/kWh za sunčane toplinske sustave), elektrane veće od 10 do 30 kW trebale bi imati otkupnu cijenu od 2,23 kn/kWh (2,45 kn/kWh za sunčane toplinske sustave), a sunčane elektrane veće od 30 kW 1,65 kn/kWh. Uvodi se i poseban korekcijski faktor za neintegrirane sustave do 10 KWh (trackeri) od 2 kn po kWh. Procjena je da bi takve tarife mogle posve zaustaviti investicije u FN sustave, posebno velike integrirane elektrane. Vjetroelektrane bi prema prijedlogu doživjele pad otkupne cijene na 0,62kn/kWh, što je pad od gotovo 20% i ne može se opravdati velikim padom cijena opreme, što je slučaj kod FN sustava. Elektranama na biomasu otkupna cijena je smanjena za 15 do 30% (1,24 kn/kWh za manje sustave, 1,04 kn/kWh do 5 MW i 0,83 kn/kWh za elektrane snage veće od 5 MW), a elektranama na bioplin za 10 do 30%. Geotermalne elektrane su također doživjele pad na 1,2kn/kWh. Najveća kočnica razvoju OIE u Hrvatskoj bila je birokratska procedura, no sada se događa da bi se poteškoćama s birokracijom mogla pridružiti i vrlo niska otkupna cijena, što bi u kombinaciji moglo biti pogubno za tu vrstu investicija.