U organizaciji Pokreta Otoka održan je u ponedjeljak online otočki HUB s temom ''Energetske inovacije i njihov utjecaj na otočne sektore''. S obzirom na vrlo malen postotak korištenja obnovljivih izvora energija u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama Europe došlo se do zaključka da je zelena energetska tranzicija u Hrvatskoj nedovoljno implementirana, da se o njoj premalo priča i da priljev turista koji Hrvatska doživljava svake turističke sezone zahtjeva konkretne korake prema uvođenju obnovljivih izvora energije u sve segmente društva. 

Hrvatska plaća uvoz struje, a ima sav prirodni potencijal Sunca i vjetra da bi proizvodila električnu energiju samostalno. Zaključak panela je da razloga za ulaganje u obnovljive izvore energije ima na pretek, ali da su najvažniji od njih osobna korist i ekološka održivost i odgovornost. Lokalne samouprave su nerijetko neinformirane i/ili pasivne i očekuju da vlast višeg reda rješava njihov problem. 

U Nacionalnom planu oporavka 37% sredstava namijenjeno zelenoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena. Maja Pokrovac je spomenula i Fond za zaštitu okoliša koji planira razne natječaje namijenjene građanima i pravnim osobama u potrazi za sredstvima sufinanciranja projekata implementacije sustava za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Saša Predovan pričao je o vlastitom primjeru i procesu pripreme dokumentacije za prijavu na natječaj spomenutog Fonda. Kao vrlo važno i neophodno naglasio je da je potrebno imati riješene vlasničke odnose, potpunu dokumentaciju o građevini i legalizaciji, ali i zatražiti dopuštenje Elektre za priključenje na mrežu.

Studije u ladici

Spomenuo se i projekt desalinizacije na otoku Silbi za čiju je implementaciju izrađena predinvesticijska studija od strane Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a u suradnji s Pokretom Otoka. Specifičnost otoka Silbe je da nema izvor vode niti vodovodni sustav, već se voda na otok doprema brodom s kopna. Studija je u ljeto 2020. godine predstavljena otočkoj zajednici koja je vrlo dobro reagirala na nju, no nažalost ta je studija ostala u ladici, u očekivanju da će problem nedostatka vode na otoku riješiti lokalna samouprava. 

Iako je lokalna samouprava također izradila predinvesticijsku studiju za implementaciju desalinizatora za cijeli zadarski arhipelag, ona u svom projektu nije prepoznala važnost uparivanja desalinizatora s fotonaponskom elektranom umjesto spajanja na već nestabilnu elektroenergetsku mrežu. Osim privatnih ulaganja u obnovljivce spomenuta je važnost lokalne samouprave, njenog razumijevanja potrebe korištenja obnovljivih izvora energije, spremnosti na suradnju s drugim lokalnim samoupravama u smislu prepoznavanja i preuzimanja primjera dobre prakse, ali i suradnje s građanima putem modela javno privatnog partnerstva. Model javno privatnog partnerstva u Hrvatskoj je iznimno slabo zastupljen, gotovo da ga i nema, a bio bi tu odličan. Kao primjer dobre prakse navode se Kiževci i njihovi "solarni krovovi".