U narednih pet godina bi ukupna instalirana snaga europskih vjetroelektrana trebala dosegnuti 258 GW ili četvrtinu ukupne snage svjetskih vjetroelektrana. To znači da će u tih pet godina novoinstalirana snaga vjetroelektrana u Europi iznositi čak 17 GW godišnje, što odgovara snazi 17 današnjih prosječnih nuklearnih reaktora. Ipak, analitičari smatraju da je nakon 2022. godine teško predvidjeti što će se s energijom vjetra događati u Europi jer za sada ne postoje nikakvi pokazatelji o tome kako će se tada kretati politike u tom području. Naime, iskorištavanje energije vjetra u Europi više ne dobiva onako dobre poticaje kao nekada. Tako je nakon travnja 2017. godine u Nizozemskoj i Njemačkoj uspješno provedeno čak šest aukcija za gradnju vjetroelektrana bez ikakvih poticaja, a jedna takva, za gradnju postrojenja 118 MW, nedavno je završena i u Francuskoj. Od ranije spomenutog iznosa novoinstalirane snage europskih vjetroelektrana u narednih pet godina, čak bi 62% trebalo otpadati na one u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Nizozemskoj. Uostalom, čak 81% novoinstalirane snage pučinskih vjetroelektrana u Europi u prvoj polovici 2018. godine otpada na Veliku Britaniju, gdje je u tom razdoblju u pogon pušteno čak pet novih postrojenja, objavio je američki portal 'Renewable Energy World.com'.