Prema najnovijim podacima Hrvatskog operatora tržišta energije, koji su objavljeni 28.6.2012. godine, ukupna snaga hrvatskih fotonaponskih sustava koji su u pogonu i ujedno imaju status povlaštenog proizvođača električne energije približila se 2 MW, odnosno iznosila je 1,975 MW. Iako je to čak 50 puta manje nego u susjednoj Sloveniji, radi se o iznosu koji je za svaku pohvalu i za nadati se da će se takav trend nastaviti, unatoč nedavno donesenom Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012) kojima su značajno smanjene poticajne cijene upravo za proizvodnju električne energije iz FN sustava. 
Inače, treba reći da od svih FN postrojenja, njih pet ima snagu veću od 100 kW (to su Sunčana elektrana Tehnix, Solarne elektrane Kukuljanovo i Čaporice te Fotonaponski sustavi Petrokov 1 i 2). 
Uz to, istodobno je snaga hrvatskih vjetroelektrana dosegnula 130 MW, odnosno točnije 129,75 MW.  Pri tome se radi o devet vjetroelektrana, od kojih je za sada još najveća VE Vrataruša pokraj Senja (sa snagom 42 MW), dok pojedinačna snaga ostalih  iznosi najviše 18 MW. 
No, valja spomenuti i 12,7 MW snage iz termoelektrana na biomasu (ukupno tri postrojenja), 5,13 MW iz termoelektrana na bioplin (šest postrojenja) i 2,5 MW iz jedne termoelektrane na deponijski plin (u Zagrebu, u sklopu Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda). Isto tako, tu su jedna mala hidroelektrana (u Donjem Zvečaju, na Mrežnici, koja se doduše, vodi kao dva postrojenja) snage 30 kW te tri kogeneracijska postrojenja ukupne snage 10,493 MW.
Konačno, ako  se pak promotri popis projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije, ali koji još nisu pušteni u pogon jer su u raznim fazama gradnje i/ili ishođenja potrebne dokumentacije, može se očekivati još 5,27 MW snage iz FN sustava,  0,22 MW iz još jedne male hidroelektrane (u Pleternici),  136 MW iz vjetroelektrana, 36,4 MW iz termoelektrana na biomasu, 5 MW iz termoelektrana na bioplin, 4,7 MW iz prve hrvatske geotermalne elektrane (GTE Marija 1 u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara) i 1 MW iz kogeneracijske elektrane (i to u sklopu staklenika za hidroponski uzgoj rajčica).